Plavi rak, za gurmane delicija, za biologe noćna mora

05.10.2024.

08:07

Autor: Dorina Tikvicki/D.M./More/HRT

Jedna od najinvanzivnijih morskih vrsta Plavi rak širi se duž obale zapadne Istre i osvaja svoje mjesto pod morem. No, meso mu je ukusno, ima ga više nego naše autohtone vrste.

Uvala Šćuza u Medulinskom zaljevu jedna je od rijetkih no-take zona na Jadranu. Površinom neveliko ali značajno mrijestilište i rastilište lokalnih vrsta, strogo zaštićeno morsko područje u kojem su zabranjene sve vrste iskorištavanja prirodnih resursa.

Plitka obalna laguna s boćatom vodom i muljevitim dnom - kao stvorena je za jednu od najinvazivnijih morskih vrsta - plavog atlantskog raka. Nakon što je doslovno kolonizirao cijelo Sredozemlje, dobro se udomaćio na zapadnoj obali Istre, na Paludu i ušću Mirne, ove je godine njegova populacija značajno porasla i u Šćuzi!

Agresivan, velik i otporan


- Ženku prepoznajemo po repnom dijelu koji je širi nego kod mužjaka. Ta lijepa životinja je vrlo opasna za autohtone vrste. Smatra se jednom od 100 najinvazivnijih vrsta u Sredozemnom moru. U staništu u kojem se 'udomaći' - desetkuje populacije mekušaca i riba, objašnjava Neven Iveša, sa Sveučilišta "Jurja Dobrile".

Kaže kako mužjaci mogu narasti i do 20-ak cm širine te mogu dostići i masu od oko pola kilograma.

Prirodni neprijatelji - hobotnica i čovjek


- Plavi rak je nevjerovatna životinja. On tolerira širok raspon ekoloških faktora i može preživjeti u gotovo slatkoj vodi i na salinitetu od preko 50 ppm-a. Isto tako podnosi širok raspon temperatura. A podnosi također i dulji boravak na suhome tako da za njega to nije nikakav problem, dodaje Iveša.

Kako ovdje nema prirodnog neprijatelja plavi rak opasno ugrožava osjetljivi ekosustav Šćuze, hraneći se i nekim strogo zaštićenim vrstama koje se ovdje mrijeste i razmnožavaju. 

- U Istri situacija ipak nije toliko alarmantna pošto se radi o malim staništima koji imaju specifične ekološke uvjete gdje plavi rak može zaokružiti svoj razvojni ciklus. Međutim na nekim drugim područjima Mediterana kao što su područja u Turskoj i Grčkoj, obalne lagune, talijanska strana zapadne obale Jadrana - oni su pod velikom opsadom plavog raka i to zaista predstavlja velik ekološki problem, upozorava.

Za gurmane delicija, za biologe noćna mora


U svom prirodnom staništu na zapadnoj obali Atlantika - plavi rak se ciljano se lovi a u ovisnosti od životnog stadija na njega vrebaju neke ribe, kornjače, ptice, rakuni i vidre. Na našem području ima tek dva predatora - hobotnicu i čovjeka.

Meso mu je kažu ukusno a ima ga i više nego neke autohtone vrste. Stoga nepozvanom gostu slobodno presudite na tanjuru.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!