U Stonsku lokvu puštene mlade kornjače

"Life for Mauremis" naziv je europskog projekta zaštite i očuvanja riječne kornjače. U sklopu projekta u Stonsku su lokvu puštene mlade kornjače. Na jugu zemlje smatralo se da su izumrle, ali ovime je osigurano njihovo očuvanje.

Riječna kornjača zaštićena je i ugrožena vrsta koja u nas živi samo na tri mjesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- Dubrovačko neretvanska županija je jedino stanište ove vrste u Republici Hrvatskoj. Nalazimo je u Stonskom polju, lokvama u Majkovima i u Konavoskom polju, ističe ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima DNŽ Marijana Miljas Đuračić.

Preostalo je samo oko 600 jedinki. Smatralo se da je riječna kornjača izumrla u Stonskom polju, no kad su pronađene odrasle jedinke - krenulo se u kontrolirani uzgoj u zagrebačkom Zoološkom vrtu.

- Proces je u principu jednostavan. U prirodi smo uzeli ženke unatrag četiri godine te su te ženke položile jaja u Zoološkom vrtu. Ta jaja smo zatim odvajali. Strogo se pratilo koja su jaja od koje ženke, posebne oznake grupe i ostalo. Svako jaje je dobilo oznaku po majci. Majka ima oznaku po lokaciji gdje je uhvaćena te se onda jaja važu, mjere i stavljaju u inkubator, objašnjava timaritelj životinja iz Zoološkog vrta u Zagrebu Matej Tolić.

Iz inkubatora je izašlo 20 jedinki, sada spremnih na povratak u prirodno stanište u Stonsku lokvu, koja je obnovljena i uređena tako da im od sada bude dom.

Djeca iz Stona dala su im imena.

- Ja jako volim životinje pa mi je bilo lijepo pustiti životinje u baru i svidjelo mi se jako, kaže Magdalena Mrčević, učenica OŠ Ston.

- Odlično je. Spašavamo živote malih kornjača, dodaje Ela Marija Žarak iz iste škole.

Stručnjak za gmazove iz Zoološkog vrta u Pragu Vojtech Vita taj projekt smatra vrlo lijepim:

- Jer kornjače su u krizi, ne samo u Europi nego diljem svijeta. I važno je zaštititi ih jer su one pradavne životinje s dugom poviješću, a danas se suočavaju s preživljavanjem i nestaju iz prirode, naglasio je Vita.

Kornjačice su čipirane i godinu dana bit će u zatvorenom dijelu lokve, gdje će se pratiti njihov razvoj.

- To smo napravili da bi naše životinje koje uzgojimo u zoološkom vrtu mogli pustiti u kontrolirane uvjete zbog toga što ih preko toga možemo lakše pratiti i primijetiti ako se nešto događa, objašnjava timaritelj Matej.

Nakon godinu dana u kavezu bit će puštene na slobodu. Vjeruje se da će se tako obnoviti populacija riječnih kornjača u Stonskom polju.