Petero povratnika iz Južne Amerike skrasilo se u Biogradu na Moru

U Biograd na Moru stiglo je i počelo odmah raditi pet povratnika iz Južne Amerike. Riječ je o trećoj generaciji Hrvata iz tih zemalja. Dio je to pilot-projekta Ministarstva demografije i useljeništva. Koji su motivi njihova povratka, je li Hrvatska ispunila sva njihova očekivanja i što bi mijenjali? 

Dok je vani bilo 40°C, Mirko i Cintia iz Perua te Ramón, Martina i Walter iz Argentine sklonili su se u klimatizirane prostorije. S obzirom na to da još ne govore hrvatski, a nitko osim Martine ne zna engleski, najbolji način za sporazumijevanje bio je prevoditelj.

- Veliki mi je ponos što sam na hrvatskom tlu, u zemlji svojih predaka i što nam je Hrvatska otvorila svoja vrata, pomogao im je u čitanju ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Walter Santillana obožava jednog hrvatskog nogometaša, nije teško pogoditi kojeg. Sačuvao je putovnice svojih prapredaka koji su se iselili iz tadašnje Kraljevine SHS, iz Crikvenice i Karlovca 1924. i 1926. godine.

- Da, lijepo mi je u Hrvatskoj jer je to zemlja kojoj se divim cijeli život. I zato mi je čast biti ovdje, kazao je ovaj povratnik iz Argentine.

Martinina obitelj iznimno je povezana pa im je teško pao rastanak. 

- Sve nam je ovo novo, učim novi jezik i sve što treba. Imam 21 godinu, rekla je Martina Gomez, također povratnica iz Argentine.

- Nakon što sam otkrio da mi je djed bio Hrvat, shvatio sam da se otvorila prilika da počnemo novi i bolji život u zemlji naših predaka, ispričao je Ramon Gomez, Martinin otac.

Svi rade na poljoprivrednom dobru Vrana. 

- Posebno oduševljenje je ideja dočekana od strane našeg vlasnika koji je i sam bio iseljenik s ovih područja, istaknuo je Stipe Buovac iz poljoprivrednog dobra Vrana u Biogradu na Moru.

Sve je to dio programa "Integracija hrvatskih povratnika" Ministarstva demografije i useljeništva u ukupnoj vrijednosti od pola milijuna eura diljem Hrvatske, pa tako i Biograda na Moru.

- Prema informacijama koje mi dobivamo od naših veleposlanstava, mnogo ljudi želi doći do toga zlatnog papira, do državljanstva, ne bi li tako stvorili sebi uvjete da se vrate i da za svoje obitelji probaju osigurati ono zbog čega su naši preci išli vani, ustvrdio je Šipić.

Za povratnike se organizira i ubrzani tečaj učenja hrvatskog jezika i ako se ovaj model pokaže uspješnim, mnogi bi Hrvati mogli pronaći put natrag u svoju pradomovinu.