U NP-u Paklenica proučavaju ponašanje smeđeg medvjeda

U Nacionalnom parku Paklenica, u suradnji sa zagrebačkim Veterinarskim fakultetom, proučavaju ponašanje medvjeda i njihovu moguću reakciju na susret s ljudima. Do sada su na pet medvjeda uspjeli staviti ogrlice s pomoću kojih ih prate.

Nacionalni park Paklenica ujedno je i stanište smeđega medvjeda.

Zamislite situaciju: Dođete na Malu Paklenicu, uživate u mirisima, ljepoti, prirodi, a onda se u jednom trenutku pojavi medvjed.

Grupa njemačkih turista ima sasvim dobre šanse za takav susret.

- Ovisno o kakvoj vrsti medvjeda govorimo. Ponekad se treba praviti da si mrtav kako bi izgubio zanimanje, a kod nekih drugih medvjeda treba napraviti veliku buku, kaže jedan od turista, dok drugi dodaje: Onda bježimo!

Jedan od onih koji je imao tu sreću da sretne medvjeda, i to više puta, je Silvio. Opisao je kakav je to osjećaj kad medvjed priđe na samo desetak metara.

- On nas je skužija i lagano se okrenija, pogleda u nas, stali smo ukopani, kaže Silvio Katić, NP Paklenica.

No jedno je kad je medvjed sam, a drugo kad je medvjedica s mladima, a mladi Nijemac, koji je rekao da treba bježati, baš i nije u pravu.

- Na niti jedan način ne smije se uznemiravati životinju, približavat joj se i svakako je preporuka da ljudi u šetnji budu malo bučniji, da razgovaraju. Ako naiđu na medvjedicu s mladima, to je najopasnija situacija. Najbolje je stat, pustiti je da prođe u miru, da na niti jedan način ne bude ugrožena ili da ima osjećaj da ne može proći i sakriti svoje mladunce, kaže Franjo Špalj, glavni čuvar prirode u NP Paklenica.

U Nacionalnom parku Paklenica kažu da dosad nisu imali slučaj napada medvjeda na ljude, no dogodilo se upravo suprotno. Prije pet godina pronađena su dva usmrćena medvjedića, a sumnja se na krivolovce.

Unatoč tomu, medvjeđa je populacija stabilna. Potvrdio je to projekt koji Nacionalni park Paklenica provodi u suradnji s Veterinarskim fakultetom u Zagrebu.