Previsoke temperature mora uništavaju kamenice u Malostonskom zaljevu

U sklopu Dana malostonske kamenice u Stonu je održan drugi znanstveno-stručni skupu o marikulturi u Jadranskom moru. Organizator je Sveučilište u Dubrovniku, a znanstvenici, stručnjaci i uzgajivači školjaka razgovarali su o aktualnim izazovima u jednom od posljednjih prirodnih staništa europske plosnate kamenice na svijetu - Malostonskom zaljevu.

Malostonski zaljev zaštićen je kao posebni rezervat u moru, no nije imun na probleme koji more cijelo hrvatsko priobalje.

- Od ispusta raznoraznih s kopna, kanalizacijskih, oborisnkih, od unošenja i prenošenja nekih bolesti, ali to su sve neke situacije koje se mogu dogoditi, a i ne moraju. Ako smo zapravo spremni i ako imamo načina, a postoje načini kako to smanjiti i spriječiti, opisala je situaciju Ana Bratoš Cetinić iz Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku.

Upravo su do tih rješenja zajedničkim snagama na skupu u Stonu nastojali doći znanstvenici, školjkari i predstavnici lokalne vlasti. Neki se globalni problemi itekako očituju na ovom osjetljivom području.

- Klimatske promjene više nisu neka potencijalna daleka budućnost, već su mjerena stvarnost. Kako u cijelom svijetu je došlo do porasta globalne temperature, pa samim time i površinske temperature mora, tako se to isto događa i u našem Jadranu, istaknula je Sanja Grđan, također iz Odjela za primijenjenu ekologiju na Sveučilištu u Dubrovniku.

Previsoke temperature mora uzrokuju pomor kamenica i dagnji. No, to je tek jedan od izazova s kojima se suočavaju malostonski školjkari.

- Školjkarstvo se suočava kontinuirano s nizom problema, od same predacije, od trenutno i nekakvih inicijativa za uvođenjem novih vrsta u proizvodnju, čemu se stonski školjkari protive, naglasio je Vedran Kunica, voditelj FLAG-a Južni Jadran.

Da bi autohtone vrste opstale, nužan je ekološki monitoring zaljeva, koji se provodio do 2019. godine.

- Mi smo zapravo pratili stanje planktona u Malostonskom zaljevu, kao i kemijske parametre, a plankton je jako bitan, zna se, zato što je to u biti hrana za školjke, objasnila je Mirna Batistić, ravnateljica Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

Malostonski zaljev jedno je od posljednjih prirodnih staništa europske plosnate kamenice, inače, jedne od najpoznatijih školjki u gurmanskom svijetu. No, da bi ova jedinstvena oaza opstala, bit će potreban zajednički napor znanstvenog svijeta i lokalne zajednice.