Ožujak - osobito dani oko Svetog Josipa - vrijeme je kad su kamenice, kažu, najpunije i najukusnije za konzumaciju. Malostonski zaljev - jedino prirodno stanište europske plosnate kamenice - ovih dana vrvi ljubiteljima te delicije. Kakva je sezona kamenica, kakav je ulov, koji su sve izazovi pred malostonskim školjkarima?
"Jedna od osnovnih gospodarskih grana na Pelješcu"
Posljednje prirodno stanište europske plosnate kamenice - ostree edulis - upravo je Malostonski zaljev. Školjkarstvo, s naglaskom na kamenicama, jedna je od osnovnih gospodarskih grana na Pelješcu, a upravo u ožujku - kamenice su najpunije i najbolje za konzumaciju.
- Pogoduje joj sam geografski položaj Malostonskog zaljeva i očito dotok slatke vode i svi uvjeti su pogodni za njen razvoj, uzgoj i mislim da niti jedna druga ne može se usporediti, ona ipak ima specifičan okus, rekla je predsjednica Udruge Stonski školjkari
Marija Radić.
Školjkarstvo je osobito zastupljeno na predjelu Brijeste, a prodaja, kako kažu, ide jako dobro.
- Ovo su sada ovdje već kamenice koje su stare godinu i pol dana do dvije, potrebno im je dvije, dvije i pol do tri godine da narastu do konzumne veličine, a da bi uopće došla do konzumne veličine, odnosno do vašega tanjura, je potrebno čak prebaciti je pet puta preko ruke, a gledajte, ona kad je sad tu u cimentu, mortalitet tijekom vađenja i nakon što dođe do čišćenja i konzumacije je čak i do pedeset posto, istaknuo je školjkar iz Brijeste
Antonio Prlaguzić.
Koji je uzrok visokog mortaliteta?
Visokog mortaliteta među kamenicama, bilo je, kažu stari Pelješani, i prije, no, nijedno istraživanje nije otkrilo uzrok.
- Od samoga prikupljanja mlađi, koje je zadnjih godina odlično, to se ne smijem potužiti, ali od početka, ja ću vam reći, otkad prikupimo mlađ, do kad prodamo tu kamenicu, bude više od 60 posto mortaliteta. Što odmah dok je mala, što pred konzum, što kad trebamo prodavati, poručio je školjkar iz Luke Stonske
Mato Franušić.
- Gledajte, vi ako uzgojite deset tisuća komada na početku, ako kasnije prodate petsto ili tisuću, to je vrhunski. Tako da je veoma mukotrpan posao, rekao je školjkar iz Brijeste
Antonio Prlaguzić.
Jedan je krivac za štetu na poljima školjaka dobro poznat. Ovrata, odnosno orada, svake godine radi veliku štetu, iako više od kamenica voli - dagnje.
- Radio sam i mušju, dagnju i posljednje dvije godine odustajem od toga, jer je to drastični problem, ruši i kamenicu orada, tj. ovrata, ali mušju ne možemo sačuvati nikako, dodao je školjkar iz Luke Stonske Mato Franušić.
Klimatske promjene
Dagnjama je prošlog ljeta dodatno naštetio dugačak period izrazito toplog mora od 30 Celzijevih stupnjeva.
- Prošlu smo godinu imali pomor dagnji, mušula, u kolovozu. Nakon toga, ono što je ostalo, što bi moglo pustiti mlađ ili mlade nasade je uništeno od strane predatora, istaknula je Radić.
Protiv sve izraženijih klimatskih promjena, školjkarima se teško boriti, a protiv ovrate - teško, iako ne i nemoguće. Pa ipak, interes mladih za školjkarstvom u blagom je porastu.
Udruga Stonski školjkari trenutačno broji četrdesetak članova, a van udruge još ih je dvadesetak. Kao i u ostalim gospodarskim granama, radna snaga i u ovom se slučaju - uvozi.
- Za mjesec dana navršit će se godina dana otkako smo došli raditi s kamenicama i dagnjama. Ove godine možda ćemo uspjeti otići malo i kući, kazao je
Happy iz Nepala.
Kamenice, kaže, voli jesti. Uostalom, kao i brojni ljubitelji ove delicije, koji ovog vikenda hrle na Pelješac na Festu od kamenica. A kako ih je najbolje jesti?
- Ima sladokusaca, koji isključivo samo sirove jedu, koje i jesu najbolje i najbolje se ukus njezin osjeti. Međutim, ima ljudi koji ne mogu zamisliti da nešto živo jedu, e, onda se na razne načine spremaju; juhe, pohane, pečene, da ne nabrajam, jer ne znam ni ja što sve ljudi spremaju, poručio je Franušić.
- S tim da iza kamenica treba biti pažljiv. Jer, kao što svi znamo, kamenica je jedan afrodizijak, pa protumačite sami, dodao je školjkar Prlaguzić.
Unatoč svim izazovima, kraljica malostonskog zaljeva ovdje i dalje vlada.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!