Primoštenska čipka - tradicija pod zaštitom

Primoštenska čipka dobila je oznaku zemljopisnog podrijetla. Još jedno je to priznanje čuvaricama naslijeđa koje promiču ručni rad i čuvaju višestoljetnu tradiciju čipkarstva.

Čipka je uvijek u modi. U Primoštenu se "na iglu" izrađuje stoljećima. 

Ušiveni su u autentično tradicijsko blago: strast, rad i disciplina.

- Posebna je po tzv. puntima. Grahići, puntokapa, pekljica, objasnila je Lorenta Gracin iz Udruge primoštenskih čipkarica "Pekljica".

A  1550. godinu čipkarice uvijek iznova ističu. Tada se, kazuju, prvi put spominje danas poznata primoštenska košulja. Ukrašena čipkom.

- Tada se spominje ta košulja grišpanica koja je u stvari ono što mi danas nazivamo opleće. Svečana košulja ženske nošnje, kaže Maja Marinov Janković, predsjednica Udruge primoštenskih čipkarica "Pekljica".

Bijelo zlato nekoć su izrađivale gotovo sve žene  

Nekima je to bio i kruh. Govore čuvarice nasljeđa, bilo je u prošlosti i nekoliko radionica čipke.

- Tečaj je trajao od 1947. do 1951. godine. Organizirala ga je Zadruga, gdje su žene učile šivati, govori Nediljka Šarić, Udruga primoštenskih čipkarica "Pekljica".

Njihov je ručni rad tada odlazio preko granice, i to po paprenoj cijeni.

- Učile su, početnice na koncu, zvali su ga škuri, vjerojatno nekakav konac za ribarske mreže ili slično, da se ne bi potrošio konac koji je bio, u to vrijeme, vrlo skup, rekla je Vinka Pancirov iz primoštenske udruge "Pekljica".

Velik je dio unikata završio pod zemljom. Jer ovdašnje majke, bake i svekrve pokapale su se u čipkom ukrašenoj nošnji. 

Sada je, već šesnaest godina, kažu Primoštenke, umijeće izrade čipke iglom pod zaštitom.