Rano otkrivanje srčanih mana spašava živote; važna edukacija liječnika

Godišnje se u Hrvatskoj rodi više od 300 djece s prirođenim srčanim greškama. Značajan dio ih je otkriven tek poslije rođenja. 

Baš zato sve važnija postaje edukacija liječnika u otkrivanju srčanih mana kod još nerođenog djeteta, tijekom trudnoće. 

Rano, prenatalno otkrivanje omogućuje i bolje liječenje i veće šanse za preživljavanje i normalan život.

Na 1000 rođene djece, osam ih ima srčanu manu. U pravilu se otkrivaju tek po rođenju.

Rano, prenatalno otkrivanje, ističe struka, omogućuje bolje i uspješnije liječenje.

- Takvo dijete se rodi u tercijarnom centru. Centar opremljen za skrb djece sa srčanim manama u Hvatskoj je u Zagrebu. Nitko u svijetu ne otkriva sto posto srčanih mana. Mi smo sad u Hrvatskoj negdje između 25 i 30% , a svjetski centri su negdje oko 50 do 60 %. Naš cilj je doći do tih 60%, rekao je Ivan Zmijanović, dr. med. specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist fetalne medicine.

Statistika kaže: 80% djece rođene sa srčanom "greškom" iz trudnoća je bez rizika za najčešću prirođenu anomaliju u čovjeka.

Edukacija je ključna

I zato je edukacija ključna. Slažu se i buduće majke.

- Uz to što je period blagostanja, trudnoća je jedan malo stresniji period za ženu, kaže Lana Grbeša.

Dijagnoza prije porođaja priprema obitelj

Dijagnoza prije porođaja priprema obitelj, a izazovi operacija i dugotrajnog liječenja povezali su i roditelje i liječnike u udrugu.

- Ako je neka dijagnoza rijetka, ja volim da se roditelji povežu s roditeljima koji su to već prošli, pa da pripreme i njih, da vide da dijete može biti dobro, usprkos možda tri operacije na srcu, kaže Dražen Belina, dr. med. specijalist dječje kirurgije, subspecijalist kardijalne kirurgije, predsjednik udruge "Veliko srce malom srcu".

Osmi je ovo tečaj. Do sada ga je prošlo više od 130 liječnika iz Hrvatske i još sedam zemlja.

- Važno nam je da znamo što očekivati kad se to dijete rodi i kako ga zbrinuti na najbolji način, ističe Sandra Kljajić, dr. med. polaznica tečaja.

- Naša djeca su prva djeca sa sindromom hipoplastičnog lijevog srca, operirana su 1999. godine. Danas mi imamo 56 ljudi koji žive normalnim životom, a imaju samo pola srca, kaže prof.dr.sc. Ivan Malčić, dr. med. specijalist pedijatar, subspecijalist pedijatrijske kardiologije.

Ideja je organizatora "isplesti" nacionalnu mrežu liječnika educiranih za prepoznavanje prirođenih srčanih greški, da ih ima u svakoj županiji.