Pukla joj proteza za nogu, odbili joj dati novu jer nije istekao rok upotrebe

Karmen Herceg, šibenskoj modnoj dizajnerici, pukla je proteza za nogu, no unatoč preporuci specijalista i protetičara povjerenstvo joj je najprije odbilo dati novu, jer postojećoj nije istekao rok uporabe. Nakon što su njezin ogorčen Facebook status prenijeli mediji, Karmen dobiva pravo na novu protezu. No sličnu priču imaju brojne osobe s invaliditetom među kojima i djeca...

Bez proteze šetati može samo po kući. Trebala je trajati tri godine - no pukla je!

- Ja radim, ja sam aktivna osoba i živim sasvim normalan život, i onda me ovo veže doslovno za kauč kući, kaže Karmen.

Mišljenje protetičara: popraviti se ne može. Specijalist piše preporuku za novu. A onda hladan tuš - komisija odbija. Postojećoj još nije prošao rok uporabe.

- Stavila sam na svoj Facebook profil tu priču ukratko i sliku i ostavila sam to preko noći da smislim što ću, kaže Karmen.

No lavina se zakotrljala. Odjednom, kaže Karmen, negativno mišljenje postaje pozitivno:

- A mene to vrijeđa, ja ne želim kao za uslugu imati posebni tretman jer ne vrijedim ja ništa više od svih ostalih koji trebaju nešto ovakvoga i neću nikad ići tim putem, poručuje.

U HZZO-u tvrde: trebalo je dopuniti dokumentaciju. Fotografijama slomljene proteze. Koje je specijalist već vidio i u mišljenju naveo da je pukla na dva mjesta. No komisiji to nije dovoljno. I ne samo u ovom slučaju.

- Jako često imamo slučaj gdje se roditelji javljaju da djeci nije odobreno. Ide se dalje na žalbeni rok, ali to zna proći do šest mjeseci i praktički opet uđemo da je istekao rok tom ortopedskom pomagalu, kaže Marijana Rajić, predsjednica Udruge Aurora.

Potvrđuju to i uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Popisi su prekruti:

- Morate dokazivati da vam nije narasla noga, u mome slučaju u zadnje dvije godine. Mislim, ja bih dala sve na svijetu da može, da mi ne treba proteza. Ali tome nisu krivi ni liječnici, već propisi koje pišu ljudi koji nemaju veze sa stvarnošću, kaže Karmen.

Stoga i iz Ureda pravobraniteljice upozoravaju: procedure i protokoli moraju biti životni i na korist osobama zbog kojih i jesu propisani, a na to nas obvezuje i UN-ove Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.