Podatke Registra osoba s invaliditetom obrađuje i umjetna inteligencija

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svaki šesti stanovnik naše zemlje je osoba s invaliditetom. Prema tome, iznimno je važno i potrebno da imamo registar o osobama s invaliditetom koji bi trebao unaprijediti kvalitetu življenja osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihovih socijalnih prava, ali i bržeg i kvalitetnijeg liječenja. 

U Studiju 4 u emisiji Zona 360 koju je uredila i vodila Ana Tomašković gostovali su doc. dr. sc. Tomislav Benjak, voditelj Registra osoba s invaliditetom i pomoćnik ravnatelja HZJZ-a i Darijo Jurišić, Pravobranitelj osoba s invaliditetom RH.

Registar postoji od 2001. godine kada je donesen i Zakon o registru osoba s invaliditetom, a 2022. godine donesen je novi.

- Oba zakona su vrlo jasno definirala kako i na koji način se podaci dostavljaju u registar osoba s invaliditetom i koje su konačni osobe s invaliditetom. Ono što prije svega treba naznačiti je da ovaj novi zakon je baziran na činjenici da se invaliditet najvećim dijelom vještači u Zavodu za vještačenje. Imamo vještačenje u segmentu braniteljske populacije hrvatskih ratnih vojnih invalida i vrlo jasno je zakonski definirano tko su osobe s invaliditetom, a iz toga proizlaze kasnije i sva njihova prava, rekao je Benjak. 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ističe Benjak nema nikakvu ingerenciju u brisanju nekih podataka iz registra osoba s invaliditetom ili nešto na tom tragu.

- Mi smo u stvari jedan poštanski sandučić koji ima u sebi ugrađenu, recimo tako, umjetnu inteligenciju koja može točno pročitati sve one zapise koje za osobu dođu i pretvarati ih u neke informacije za sustave ima li osoba ima neko pravo ili nema. Tako da još jednom naglašavam to da je sve utemeljeno na zakonskim propisima i da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo samo taj koji putem svog poštanskog sandučića sa implementiranom umjetnom inteligencijom za čitanje tih zapisa može ministarstvima, tijelima državne uprave dati konkretne odgovore ima li neka osoba ima neko pravo ili nema.

Nema čekanja na šalterima

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja ima ovako detaljne podatke o osobama s invaliditetom i to upravo zahvaljujući docentu Benjaku u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i timu ljudi koji se bavi ovim više od 20 godina, razvijajući sistematizaciju podataka na odgovarajući način, istaknuo je Jurišić.

- U našem svakodnevnom radu u zastupanju, zagovaranju prava osoba s invaliditetom, traženju najboljih mogućih rješenja, donošenju javnih politika, izuzetno su važni podaci. A ti podaci nisu samo opći podaci koji govore o broju osoba s invaliditetom, nego govore zapravo o njihovoj dobnoj strukturi. Govore podatke koji su lokalno, po županijama, gradovima, općinama. Tako da su nam izuzetno korisni u svakodnevnom radu i Hrvatska je među rijetkim državama koja ima ovakav jedan koristan instrument koji ne govori samo opće podatke, nego sadrži brojne one podatke koje su nam važne za donošenje pojedinih zakona ili pojedinih pravilnika, kojima se uređuje ostvarivanje određenih prava, a to je ono što najviše utječe na živote osoba s invaliditetom i na živote obitelji koje za člana imaju osobu s invaliditetom. 

Brojna su područja, dodaje, u kojima upravo potvrde iz registra osoba s invaliditetom dokazuju njihov status i vrstu invaliditeta. I brojna su područja u kojima upravo na temelju te pisane potvrde osoba s invaliditetom može ostvariti određeno pravo.

- Ogroman napredak učinjen je posljednjih godin. Maknuli smo šaltere iz priče, znači osobe s invaliditetom, podnositelji određenih zahtjeva, ne moraju skupljati dokumentaciju na različitim mjestima kod različitih institucija i donositi ih da bi neki ostvarili pravo, nego ovdje kroz registar, kroz korištenje informacijske tehnologije i umjetne inteligencije, zapravo imamo mjesto koje to radi automatski. I to je najveći benefit toga. Potvrde koje se vade iz registra zaista se odnose na različita područja i zaista ona olakšavaju ostvarivanje pojedinih i određenih prava.

Registar se, kaže Jurišić, puni podacima na temelju vještačenja. Dakle, registar ne kreira podatke, nego podnositelji prava, naši građani, prolaze određene postupke vještačenja gdje ih vještaci i vještakinje donose određena rješenja koja se donose upravno u postupku.

- U tim upravnim postupcima mora postojati mogućnost i žalbe, ako nisu zadovoljni iz nekog razloga ili smatraju da je doneseno rješenje neoslikavanje njihovo stvarno stanje i tek onda po konačnosti toga rješenja ti se podaci unose u registar. Možda ćemo nekad u budućnosti moći učiniti još jedan dodatni iskorak pa će se još više prava moći automatski ostvarivati kroz registar, ali sami smo svjedoci kako brojni servisi, javni servisi kao e-građani, ostvarivanje prava iz područja mobilnosti, zapravo su automatizirani. Mi se samo nadamo da ćemo u budućnosti imati još više takvih slučajeva i da ćemo imati više prava koja će se upravo na ovakav način, bez potrebe fizičkog dolaska osobe da bi ostvarila neko pravo - moći ostvariti, navodi.

Dio osoba s invaliditetom ne služi se e-građanima

Spominjemo tu umjetnu inteligenciju i neke automatizme kao štu su e-građani, ali moramo biti svjesni da se dio osoba s invaliditetom ne služi sa svim tim servisima, ističe Benjak.

- Želim naglasiti da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo za sve te osobe osigurao posebne i pozivne centre, osobe s invaliditetom nam mogu poslati mail, mogu i osobno doći u Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Radničkoj 22, tako da u stvari na taj način smo željeli otvoriti vrata za sve osobe s invaliditetom da dobiju pravodobne informacije onakve kakve trebaju. Mi ih upućujemo na adresu gdje će osoba dobiti odgovarajuću informaciju. Neće lutati. Tijekom vremena smo se i specijalizirali, sve više toga u stvari u konačnici znamo u registru osoba s invaliditetom. Tako da mogu reći da vrlo kompetentno možemo osobe uputiti ako odgovor na njihovo pitanje nije u našoj domeni, kaže.

Kako se podaci ažuriraju?

Veći dio podataka dolazi automatizmom, navodi Benjak.

- U taj poštanski sandučić se slijevaju direktno povezanošću HZZO i Registra sa sustavima vještačenja. Postoje situacije gdje osobe s invaliditetom ili imaju neko staro rješenje koje mi nismo tada dobili poštom i nije dostavljeno u Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u tom trenutku osoba može ili poslati mailom. Može nas nazvati na adekvatan broj telefona. Najlakše je da se tu kaže 01 4863 222 i onda u izborniku se izabere tipka 1 i direktno se javlja operater registra osoba s invaliditetom. Osobe mogu i samostalno donijeti takve dodatne nalaze o vještačenju, tako da ćemo mi onda prijemom tih podataka u tom direktnom kontaktu procijeniti prije svega jesu li su to valjana rješenja i je li to sve u skladu sa zakonom i ako je, mi ćemo na licu mjesta to i napraviti i u konačnici osoba će dobiti isto tako na licu mjesta potvrdu o učinjenom. Mislim da smo postigli na neki način maksimum po pitanju otvorenosti sustava bilježenja osobama s invaliditetom.

Još uvijek ima situacija da ponekad ljudi zovu na telefon. Puno je poziva.

- Apeliram na neki način ponekad strpljenje da se možda tijekom dana nazove dva ili tri puta, jer mi nemamo neograničeni broj linija kao u stvari neki puno veći sustavi. Nazvati dva, tri puta dnevno, ako se ne javimo odmah, definitivno će se njihov upit riješiti u istom danu.

Nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom

Pravobranitelj ističe da su nam nacionalna i europska iskaznica za osobe s invaliditetom javne isprave kojima se dokazuju određena prava, a Republika Hrvatska je prva od država članica izvan zemalja pilot projekta koja je kreirala takvu vrstu iskaznice i zapravo je i uvela.

- Možemo biti zaista ponosni na to i time smo olakšali brojnim našim građanima ostvarivanje različitih prava. Prava koja se odnose na iskaznicu su prava iz područja mobilnosti i svaka osoba, svaki korisnik, podnositelj zahtjeva koji ima minimalno jedno pravo iz područja mobilnosti moći će dobiti nacionalnu i evropsku iskaznicu za osobe s invaliditetom i na njoj će sa znakom X biti označeno zapravo koje pravo u području mobilnosti ostvaruje. Dakle, radi se o područjima cestovnog prijevoza, pomorskog prijevoza, željezničkog prijevoza. Konkretna prava koja se tiču u cestovnom prijevozu to su oslobađanje plaćanja cestarine, oslobađanje od plaćanja godišnje naknade kod registracije automobila i imamo onda povlastice u željezničkom i pomorskom prijevozu kojima se olakšava povoljni prijevoz. Moramo istaknuti, ovoga smo imali jako puno upita naših državljana, naših građana koji su putovali u inozemstvo, gdje zapravo sa tom iskaznicom nisu, primjerice, ako imaju oslobođenje od plaćanja cestarine u Republici Hrvatskoj, to nisu mogli ostvariti u nekim drugim državama članicama, to nije niti moguće. Svaka država članica na svome području samostalno uređuje koje se prava mogu ostvariti. A Hrvatska, kada govorimo konkretno o cestarini, je jedna od rijetkih država koja na ovaj način ima oslobođenje od plaćanja, dakle, korištenja autocesta ili dionica autocesta.

To dodaje, nije besplatno korištenje jer se sva ta sredstva zapravo nadoknađuju upraviteljima tih cesta iz državnog proračuna, tako da iskaznica nam zapravo samo omogućava i jednostavnije ostvarivanje onih prava.

- Projekt koji je proveo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa partnerom AKD-om je također primjer dobre međusektorske suradnje i zapravo povezivanja različitih sustava, jer smo jako dugo vremena imali upravo tu potrebu prikupljanja različite dokumentacije kod različitih institucija i ustanova, sada je to automatizirano i zaista sve osobe mogu ostvariti jedno pravo. To što svi ne mogu imati ista prava, to zapravo ovisi o vrsti invaliditeta, stupnju invaliditeta i upravo se po tome te kućice onda ispunjavaju. 

Europska nacionalna iskaznica 

Europska i nacionalna iskaznica su ista iskaznica koja je na jednoj strani nacionalna, a s druge strane je europska, ističe Jurišić.

- Europska nacionalna iskaznica zapravo služi za ostvarivanje različitih povlastica i beneficija u drugim državama članicama. Te se povlastice većinom odnose na područje kulture, sporta, turizma. I tu osobe s invaliditetom mogu na temelju te iskaznice ostvariti određene popuste, najčešće prilikom plaćanja različitih ulaznica, na događanja, pristup znamenitostima itd. Moramo naglasiti da zapravo mogućnost ostvarivanja ovoga prava ovisi o dobroj volji onoga ko takvu uslugu daje. Tako da je potrebno da se osobe s invaliditetom same prethodno informiraju o tome koje povlastice mogu ostvariti, a na kraju dana mogu uvijek i pitati tamo kada negdje dolaze i plaćaju neku ulaznicu mogu li ostvariti određenu pogodnost ili određeni popust na temelju Europske iskaznice za osobe s invaliditetom. 

Jurišić je podsjetio na znak o pristupačnosti koji je bio znak na temelju kojega su osobe s invaliditetom parkirali na posebno pristupačna parkirališna mjesta, kao i da je riječ o mjestima koja su označena žutom, horizontalnom signalizacijom i prometnim znakom. Ističe da znakovi pristupačnosti više ne vrijede i ne postoje.

Svaka peta osoba nepropisno parkira na pristupačnim parkirališnim mjestima

Sada postoji Europska parkirališna karta koja vrijedi i u Hrvatskoj i u državama članicama EU, ali i ovdje također moramo istaknuti i zapravo odgovornost, pogotovo svih onih koji putuju negdje, jer svaka država, pa čak i svaki grad, općina kod nas, Županija može na određeni način urediti pravila ponašanja prilikom parkiranja, ističe Jurišić.

- Koristimo ovu priliku i ponovo apeliramo na naše građane da ne koriste ovu povlasticu ako na njoj nemaju pravo. Naime, europska parkirališna karta vrijedi samo kada se u vozilu nalazi, odnosno kada se prevozi osoba s invaliditetom na koju ta iskaznica glasi. Nažalost, praksa pokazuje da, pogotovo kod nas u Hrvatskoj, mnogi smatraju to obiteljskim pravom. Tako da, kada obitelji imaju nekoga tko je osoba s invaliditetom i ima Europsku parkirališnu kartu, onda svi članovi obitelji zapravo parkiraju. To je nešto nepravilno, to je nešto nedopustivo. Podaci nam ukazuju da je prošle godine, dakle 2024. godine, svaki peti prekršaj iz prometa u mirovanju, dakle kod parkiranja, se odnosio na nepropisno parkiranje na pristupačnim parkirališnim mjestima. Ta pristupačna parkirališta su važna za osobe s invaliditetom ne samo zato što se tamo ne naplaćuje najčešće parkiranje, nego oni zapravo su strateški postavljeni u blizini ulazaka i izlazaka u neke institucije, tijela, različitih pružatelja usluga i ono što je još posebno važno, ona u sebi imaju jedan zaštitni pojas koji omogućava osobama s invaliditetom da u potpunosti otvore vrata kako bi mogli zapravo izaći iz svoga vozila i napraviti, ako je to potrebno, transfer iz kolica u vozilo i iz vozila u kolica. Ako ne mogu u potpunosti otvoriti vrata, nažalost, oni neće moći niti izaći iz svoga vozila i tako druga parkirališna mjesta za njih postaju neupotrebljiva, upozorava.