Ribari - čuvari mora: Plastika, mreže i otpad vade se s dna Jadrana

Štititi i čuvati jadranski ekosustav cilj je hrvatsko-talijanskog projekta FishNoWaste.

U  projektnoj "pilot luci" u Tribunju otpad "ulovljen" u mreže ribari nose na obalu, a Ribarska zadruga Adria o svom ga trošku popisuje, sortira i zbrinjava.

Ponavljaju, otpadu je mjesto u spremniku, u moru nikako!

Plan je smanjivati i što više reciklirati i otpad povezan s ribolovnim aktivnostima, za zelenije okruženje.

Imperativ: Zeleni sustavi odlaganja otpada

U Jadranu se svakodnevno vadi smeće – ribari iz Tribunja u sklopu projekta „Fish No Waste“ samo u jednom danu izvuku i do 10 kilograma otpada.

Modri deponij čisti 21 posada. Eko-volonteri kažu - otpadu nikad kraja.

 U mrežama prevladava plastika, dok s talijanske strane Jadrana dominira izgubljeni ribolovni alat, pokazuje analiza Instituta za oceanografiju i ribarstvo. 

- To s naše strane pokazuje da sustav gospodarenja otpadom na kopnu pokazuje slabosti, kaže dr. sc. Pero Tutman iz Instituta.

Zadruga preuzima otpad, važe ga, sortira i šalje u sustav zbrinjavanja. Podaci se bilježe u bazu Instituta za oceanografiju i ribarstvo. U Luci Tribunj osigurani su kontejneri za selektivno odvajanje, a prikupljaju se i otpadne ribarske mreže.

Pametno odvajati i odlagati mora biti prioritet, i to svima, kažu čuvari dubina, od sjevera do juga. 

U Italiji stare mreže postaju sirovina za čarape i uzgoj školjaka, a stiropor se planira u potpunosti izbaciti do 2030. 

Čak 70 % otpada dolazi s kopna – rješenje je u boljoj kopnenoj kontroli i suradnji.

Tea Kuzmičić Rosandić iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita ističe da je cilj uspostaviti sustavno i jako dobro gospodarenje otpadom na kopnu.

Životno je to važno za morski ekosustav. 

Podmorska polja plastike treba sanirati. Jedna koćarica godišnje s dna može "pomesti" i do 3 tone otpada.