Simbioza predstavlja jedan od glavnih ekoloških odnosa na Zemlji

U podmorju se stalno netko negdje kreće, neki u potrazi za hranom, drugi tek da protegnu peraje, a ima i onih nepomičnih morskih stvorenja, koja bi isto rado prošetala. 

Pa, iako nepomični, prošeću i oni.

- I sad u moru ima jako puno primjera simbioze. Još iz školskih dana imamo odnos raka samca i moruzgve, koji nam je glavni primjer jedne takve simbioze, u kojem u kojem rak nosi tu moruzgvu na leđima, odnosno na kućici u koju uđe, on njoj omogućava da se kreće, jer moruzgva je inače nepomična, pa je on prenosi na nova područja, a ona njemu osigurava i pruža zaštitu, objašnjava Ivana Zubak Čižmek, docentica, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Suradnja

Simbioza se na prvu ne čini tako česta u moru, a zapravo predstavlja jedan od glavnih ekoloških odnosa na Zemlji općenito.

- To je zapravo jedan odnos u kojem dva ili više organizama zajedno žive, surađuju, kako bi jedni i drugo imali više dodatnih koristi od toga. Najveći živući organizam na svijetu, veliki tropski koraljni greben smatra se jednim velikim organizmom, koji je nastao iz čiste simbioze. Koraljni grebeni ne bi mogli uopće postojati bez simbioze. Koralj u sebi ima male mikroalge, i te alge njemu pružaju hranu uz pomoć fotosinteze, a koralj njima pruža stanište, naglasila je Zubak Čižmek.

Interakcija

Đani Iglić gotovo je svakodnevno pod morem, to mu je posao, hobi i strast. Uživa u promatranju, proučavanju, snimanju i fotografiranju podmorja i živog svijeta u njemu. 

- U svakodnevnom druženju s morem vidimo vrlo velik broj primjera simbioze gdje dvije ili više jedinki različitih vrsta žive u nekakvoj interakciji. Primjera je puno, meni jedni od najdražih su rak spužvonoša, koji se prekriva spužvom, dobiva zaklon da se sakrije od hobotnice, i drugih predatora koji ga jedu. S obzirom na to da znamo da su spužve organizmi koji se ne kreću, spužva dobiva to da ima mogućnost kretanja, rekao je.

- U našem podmorju ima jako puno primjera. Imate periske koje su sad u velikim problemima zbog masovnog izumiranja. Uz perisku uvijek živi i mali račić, koji živi uz njenu ljušturu, ona mu pruža zaštitu i zaklon, a on nju upozorava da može reagirat na vrijeme da se zatvori. Imate ribe koje na sebi imaju isto tako male račiće koji ih čiste, održavaju im tijelo čistim, a zauzvrat im riba pruža zaklon, ne može ih nitko napasti, rekla je Zubak Čižmek.

Pojedine vrste pod morem dijele i stambeni prostor.

- Ugor štiti hlapa od hobotnice, čiji je rak vrlo čest obrok, a s druge strane hlap štiti njega od nekih većih predatora. Jedan od atraktivnijih primjera u mojoj karijeri je na otočiću Mrkanu kraj Cavtata, na 50-ak metara u jednoj spilji, ušao sam u jednu spilju, tamo je bilo na tisuće prugastih kozica, koje su živjele u istoj rupi s ogromnim ugorom. Spomenuo bih tu još recimo murinu i kozicu, koja murini čisti usnu šupljinu i glavu od sitnih parazita, rekao je Đani Iglić, Ronilački klub "Sveti Roko", Bibinje.

Hranidbeni lanac pod morem

Dug je hranidbeni lanac pod morem, stalno netko nekog vreba, pa je prijateljstvo i uzajamno pomaganje uvijek dobrodošlo.

- S obzirom na to da smo mi bića koji vole stvari gledati iz svoje ljudske perspektive, onda smo kroz stoljeća naučili razmišljat tako da što više iskorištavamo resurse oko nas koje imamo, i onda se kroz povijest zapravo taj odnos simbioze manje proučavao, rekla je Zubak Čižmek.

- Tako da je to sve skupa fascinantno i možda poruka nama da malo više, bez obzira na boju kože, i rase, da malo više surađujemo, a manje ratujemo, dodao je Iglić.