Zaštita morskih predatora, rješenje protiv invazivnih vrsta riba

01.08.2025.

07:00

Autor: Ana Dobrović/D.M./More/HRT

Sve toplije more i klimatske promjene donose u Jadran nove, invanzivne vrste. Najpoznatija među njima je vatrenjača. Vrlo brzo se prilagođava i širi te postaje štetna za morski ekosustav. 

Riječ je o tropskoj ribi podrijetlom iz Indijskog oceana, Crvenog mora i Perzijskog zaljeva, koja je u Sredozemno more stigla kroz Sueski kanal.

Vatrenjača se, kako ističu znanstvenici, prilagodila nevjerojatno brzo, a u nekim dijelovima Mediterana – poput Cipra i Grčke – već je istisnula autohtone vrste.

– Vatrenjača je trenutno najveća prijetnja u jadranskom ekosustavu. U regijama bližim Sueskom kanalu već je potpuno izdominirala, upozorava Danijel Kanski, savjetnik za ribarstvo.

Bez velikih riba nema ravnoteže


Problem dodatno pogoršava činjenica da vatrenjača u Jadranu nema prirodne neprijatelje. U njezinom prirodnom staništu brojnost joj kontroliraju veliki predatori – kojih u Jadranu više gotovo i nema zbog prelova.

– Nažalost, ostali smo bez velikih riba koje bi držale pod kontrolom populaciju ove vrste, dodaje Kanski.

U početku su zabilježeni samo rijetki primjerci, no danas je, barem na jugu Jadrana, gotovo neizbježno susresti ju tijekom svakog zarona.


Otrovan predator velike prilagodljivosti


Stručnjakinja pulskog Aquariuma Ela Pahor objašnjava da je širenju vatrenjače pridonijela široka prehrana, otrovne bodlje, ali i visoka reproduktivna sposobnost.

– U Jadranu se mrijesti tijekom cijelog ljeta i rane jeseni, a može tijekom sezone ispuštati jajašca više puta, pojašnjava Pahor.

Iako u Jadranu gotovo da nema prirodnih neprijatelja, izuzeci su hobotnice i kirnje. No u većini područja vatrenjača je bez konkurencije.

Rješenje: Zaštita morskih predatora


Jedan od načina borbe protiv širenja vatrenjače, smatraju stručnjaci, jest povećanje broja velikih morskih riba kroz uspostavu zaštićenih područja.

– Promoviramo koncept morskih rezervata kao područja s velikim ribama i predatorima. Samo tako možemo dugoročno očuvati ravnotežu u ekosustavu, zaključuje Kanski.

U suprotnom, borba protiv vatrenjača mogla bi, kažu stručnjaci, postati borba s vjetrenjačama.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora