More šalje signal: Što stoji iza masovne pojave morske sluzi?

Znanstvenici otkrivaju uzroke i posljedice intenzivnog cvjetanja mora i pojave morske sluzi u Istri 2024. godine, koja je snažno utjecala na ekosustav, ribarstvo i turizam.

Intenzivno cvjetanje mora u Istri tijekom ljeta 2024., kakvo na istočnoj obali Jadrana nije zabilježeno više od 20 godina, ostavilo je ozbiljne posljedice na morski ekosustav, ali i na turizam, pomorski promet i ribarstvo. Fenomen abnormalnog nakupljanja morske sluzi istraživali su znanstvenici rovinjskog Centra za istraživanje mora, a rezultati su nedavno objavljeni u znanstvenom časopisu Scientific Reports.

Debeli slojevi sluzi troše kisik i ugrožavaju život

Znanstvenici upozoravaju da se, kada sezonalno cvjetanje preraste u masovno stvaranje morske sluzi, posljedice ne zadržavaju samo na površini.

– Ribarima se pune mreže i otežan im je rad. Štetno je i za druge organizme u moru jer se, kada se debeli sloj sluzi počne spuštati na dno, troši kisik. Organizmi koji se ne mogu kretati, poput školjki, spužvi i beskralješnjaka, ne mogu pobjeći i mogu uginuti, objasnila je viša znanstvena suradnica dr. sc. Daniela Marić Pfankuchen.

Dodaje da se u nakupinama sluzi zadržava i otpad: "Te nakupine zapravo služe kao “hvatači” svega što more donese – granja, plastike i drugog otpada".

Satelitsko praćenje i svakodnevni terenski rad

Nakupine morske sluzi, koje su varirale od manjih lokalnih pojava do povezanih struktura duljih od 20 kilometara, analizirane su satelitskim snimkama domaće specijalizirane tvrtke. Paralelno s time, intenziviran je terenski rad i sustavni monitoring.

– Imali smo sreću da smo, zahvaljujući europskim projektima, nabavili vrhunski uređaj. Moj doktorand Ivan Vlašićek radio je s njim na dnevnoj bazi čim je cvjetanje započelo, pojasnila je Marić Pfankuchen.

Istraživanja su donijela i nova saznanja o samom nastanku sluzi.

– Prije se smatralo da je za produkciju sluzi odgovorna jedna vrsta, no praćenjem kroz dva do tri mjeseca vidjeli smo da sudjeluju brojne vrste. Ne možemo reći da je isključivo jedna zaslužna za ovaj fenomen, naglasila je.

Bova ispred Rovinja dala ključne podatke

Veliku ulogu u istraživanju imala je i najveća te najopremljenija oceanografska plutača u Europi, smještena četiri nautičke milje ispred Rovinja.

– Svakih deset sekundi mjerimo sve ključne parametre i pratimo kako se oni mijenjaju. To nam daje potpuno novi uvid u to kako more “diše” i kako se morski ekosustav mijenja kroz vrijeme, rekao je znanstveni savjetnik dr. sc. Martin Pfankuchen.

Prema njegovim riječima, upravo su promjene oceanografskih uvjeta prethodile izvanrednom cvjetanju mora.

Nagli pad saliniteta kao upozorenje

Podatke o dubini, temperaturi, kisiku i salinitetu prikupljala je i sonda, a jedan pokazatelj bio je posebno indikativan.

– Na bovi smo dobili podatak da je salinitet izrazito nizak. Izašli smo na teren kako bismo provjerili radi li senzor ispravno i potvrdili da je podatak točan. Nakon toga uslijedilo je cvjetanje mora, rekao je stručni suradnik Victor Stinga Perusco.

Pad saliniteta te je godine bio posljedica pojačanog dotoka slatke vode iz rijeke Po.

Molekularna istraživanja traže dublje odgovore

Kako bi se fenomen dodatno razjasnio, znanstvenici su posegnuli i za molekularnim metodama istraživanja.

– Ne zanima nas samo koje su vrste prisutne, nego i što te vrste rade. Koji molekularni procesi im omogućuju da opstanu u tim uvjetima i da se nose s promjenama u okolišu, objasnila je viša asistentica i suradnica na projektu dr. sc. Mila Knjaz.

Može li se pojava predvidjeti?

Iako je riječ o rijetkom fenomenu, zbog njegovih štetnih posljedica nameće se pitanje može li se pojačano cvjetanje mora u budućnosti predvidjeti.

– Imamo određene naznake da se takvi fenomeni mogu događati i da nam na neki način prijete, ali predviđanja su i dalje vrlo zahtjevna, zaključila je dr. sc. Daniela Marić Pfankuchen.