Jadranski bračić - endemična vrsta alge koja nestaje

U uvali, tik uz posedarsku crkvu Svetoga duha, svoj dom pronašao je endem Jadrana, jadranski bračić. Riječ je o smeđoj algi koja, istina, može biti i u nijansama tamno zelene.

 Za potrebe snimanja nakratko je izvađena iz mora.   

- Ovo je jedna vrlo lijepa kolonija, stara je nekoliko godina, taman ispupava nova alga, uskoro će biti spolno zrela, to se vidi po ovim završecima koji su zadebljali kao male kuglice, pojasnio je Hrvoje Čižmek, predsjednik Društva istraživač mora 20 000 milja.

Ova alga najčešće raste u zonama plime i oseke i često "završi" na suhom gdje bez problema može preživjeti nekoliko dana.

- Kao i svaka alga pridonosi bioraznolikosti i podloga je za druga alge, životinje, koje rastu na njoj, ne smijemo je izgubiti, kazao je Čižmek.

- Kolonija je stara 10 godina, svake godine iz baze isklija. Ovo je staro nekoliko mjeseci, a baza se iz nje širi, ovdje vidimo bebu, dodao je Čižmek.

Alge bebe, ali i one starije, tim biologa okupljenih u Društvu istraživača mora 20 000 milja, nastoji zaštititi projektom EndeMare. Namjera je kartirati sva područja u kojima se ova alga može naći. 

- Alga je specifična jer je nema nigdje drugdje nego u Jadranu, a kad pogledamo cijeli Jadran ima je samo u Posedarju u području lagune što je bitno jer su to hraništa i rastišta za brojne organizme, i one komercijalne poput brancina i dagnji, rekla je Barbara Čolić, dopredsjednica Društva istraživač mora 20.000 milja.

Pa se laguna s pravom može promatrati kao dječji vrtić u kojemu bračić ima vrlo važnu ulogu. 

- Alga kao alga ljudima nije privlačna, ne suosjećaju s njom jer ona nema male okice s kojima nas gleda, ali zapravo je simbol promjene koja nam se događa pred očima. Nekada ih je bilo puno, a sad je nema. Najčešće takvi organizmi prođu neviđeno jer nisu lav, panda ili ris, ali svakako je potrebno i o njima pričati, istaknula je Čolić.

Hladnoća mora, koju Posedarje ima zbog bure s Velebita i hladne vode rijeke Zrmanje s kojom se miješa, ono je što ova alga voli.

- Ovoj algi osim betonizacije najviše šteti povišenje srednje temperature mora, naglasio je Čižmek.

Uz zaštitu alge, zadaća je projekta ENDEMARE pozvati ljude ako je uoče u morskim plićacima da to i prijave. Važna je i edukacija.

- Važan dio projekta je edukacijski program pod nazivom Ne klimajte bračića. Postavit ćemo tri edukacijske ploče na tri lokacije koje će sadržavati osnovne informacije za građane kako mogu sudjelovati u kampanji i pridonijeti očuvanju, otkrila je Sara Štefančić, članica Društva istraživač mora 20 000 milja.

U Starigradu Paklenica do početka ljeta trebao bi biti otvoren interpretacijski centar o moru.

- Jedan dio bit će o bračiću, on će biti zvijezda centra i bit će izložen primjerak bračića i informacija o njemu, rekla je Čolić.

Do tada, svima nam je obveza širom otvoriti oči u potrazi za ovom važnom algom koja živi na kamenu u plićaku. I nikako je ne dirati jer za uništavanje zaštićenih vrsta, podsjećamo, propisane kazne nisu male, od 500 eura naviše.