Stope dinosaura, prapovijesni gušteri - i toga ima na Dugom otoku

Zadarsko područje, uz bogatu povijesnu baštinu i nacionalne parkove, čuva i 12 zaštićenih područja te čak 96 lokaliteta europske ekološke mreže. Na Dugom otoku nalazi se špilja u kojoj su otkriveni fosili dinosaura, prahistorijskog guštera i drugih davno nestalih životinjskih vrsta.

Čuvari prirode iz ustanove Natura Jadera obilaze sjeverozapadni dio Dugog otoka, značajni krajobraz u kojem se ističe svjetionik Veli Rat. Ondje već 25 godina radi svjetioničar Zvonimir Škvorčević.

– Lipo, lipo. Ne bih bio toliko godina ovdje da nije, kaže skromno, dok ga susjedi i prijatelji opisuju kao pravog supermana.

Posebnost uvale Sakarun

Jedna od postaja obilaska je i pješčana uvala Sakarun. Stručnjaci podsjećaju da pijesak potječe od školjaka i ježinaca, a njegov nestanak posljednjih godina uzrokovan je uklanjanjem lažine, odnosno morske cvjetnice posidonije. Danas se ona više ne uklanja jer je ključna za očuvanje plaže.

– To nije prljava trava, nego tvornica kisika i čuvarica plaže, objašnjava stručna voditeljica Morana Bačić.

Fosili stari 90 milijuna godina

Najveća atrakcija otoka ipak se krije u špilji kod Brbiščice. Tamo su pronađeni fosili riba, biljaka, školjaka, ali i stope dinosaura te fosil prahistorijskog guštera dugačkog oko tri metra.

– To je sve nekad ovdje živjelo, u geološkoj prošlosti prije 90 milijuna godina. U to doba ovdje su obitavali dinosauri i morski gušteri, istaknula je Morana Bačić.

Paleontolozi su zaključili da stope pripadaju sauropodnom dinosauru, velikom biljojedu dugog vrata. Fosil guštera predstavlja važnu kariku u evoluciji između morskih i kopnenih gmazova.

– Ti dinosauri mogli su hodati od Italije do ovdje, jer tada nije bilo Jadranskog mora, dodala je Bačić.

Zaštita i očuvanje nalazišta

Stope dinosaura već su zaštićene zajedno s još 24 nalazišta u Hrvatskoj, a lokalitet se priprema za višu kategoriju zaštite – spomenik prirode. Otisci su sačuvani jer su u vrijeme njihova nastanka u blatu i mulju nastale udubine koje su tijekom milijuna godina očvrsnule u kamenu.

Podsjetnik je to da Zemlja postoji milijardama godina, a ljudi tek posljednjih četrdeset tisuća. Mi smo samo treptaj oka u njezinu postojanju. Čuvajmo je radi nas, jer ona bez nas može, a mi bez nje nikako.