Pravo lice plaže Sakarun - groblje posidonije

Uoči svake turističke sezone vode se rasprave o gospodarenju plažama koje su stanište zaštićene Posidonie Oceanike. Je li važnije zadovoljiti očekivanja kupača ili sačuvati ekološku ravnotežu? 

Je li važnije zadovoljiti očekivanja kupača ili sačuvati ekološku ravnotežu? Znanstvenici nastoje pribaviti nove argumente u korist ekologije, prateći stanje na jednoj od najljepših plaža na Jadranu. 

Plaža Sakarun na Dugom otoku u ovom trenutku ne izgleda kao na turističkim prospektima.

- Ovo je njeno pravo lice. Taj pijesak je na plaži upravo zbog micanja naslaga posidonie i nestao. Na nama je da promijenimo stanje svijesti. Da ovo bude prava plaža, lijepa - i da treba naći neki kompromis između zaštite prirode i turizma, upozorava Morana Bačić, stručna suradnica u Javnoj ustanovi Natura Jadera.

Nastojanja da se promijeni pristup gospodarenju plažom traju već puno desetljeće, tijekom kojega je došlo do spore, ali neumoljive erozije pješčanoga sloja.

- Kad je posidonia u moru, ona funkcionira kao tvornica isto takvog sedimenta. U posljednjih sedam mjeseci ovog projekta utvrđeno je da posidonia na sebi svojstven način radi strukture i sa pijeskom i sa šljunkom na ovoj plaži i na taj način zapravo sudjeluje u biogeomorfološkoj funkciji opstanka plaže, kaže doc.dr.sc. Kristina Pikelj s Geološkog odjela zagrebačkog PMF-a.

Dok je u moru, ova endemska mediteranska cvjetnica šampion je u proizvodnji kisika. Mjerenja u posljednjih sedam mjeseci dio su međunarodnoga projekta kojim se nastoji utvrditi kako njome najbolje upravljati i na ovako atraktivnim destinacijama. Jer svi se slažu: turizam je vitalna turistička grana na otoku pa nije moguće zanemariti ni želje posjetitelja.

- Da nam oni na kraju budu sretni - što znači da nam ne treba dvije tisuće ljudi na ovoj plaži. Dvije tusuće nezadovoljnih ljudi. Dovoljno je petsto zadovoljnih, sa boljom platežnom moći, dodaje Morana Bačić.

Čarobna rečenica, primjenjiva na sve naše turističke destinacije.