More bi do 2050. moglo porasti 25 centimetara

Rast razine mora na sjevernom Jadranu već je mjerljiv i dokumentiran gotovo stoljeće. Bakarski mareograf i istraživanja riječkih znanstvenika otkrivaju koliko se more podiže i kakve posljedice nas čekaju do 2050.

Promjene razine mora već desetljećima tiho mijenjaju obalu sjevernog Jadrana. U Bakru se one prate gotovo cijelo stoljeće – zahvaljujući najstarijem analognom mareografu na Sredozemlju, koji od 1929. bez prekida bilježi svaki pomak mora.

Podaci koje pruža danas su važniji nego ikad jer znanstvenici upozoravaju da se razina mora ubrzano podiže, s mogućim ozbiljnim posljedicama za obalna područja i stanovništvo.

Mareograf koji pamti gotovo stoljeće

Najstariji analogni mareograf na Sredozemlju u uporabu je stavljen 1929. godine. Utemeljio ga je Stjepan Škreb, asistent slavnog geofizičara Andrije Mohorovičića. Danas se o tom vrijednom instrumentu brine motritelj Luciano Keber, poznati brodomaketar i dugogodišnji pomorac.

- On je analogni instrument, graf koji na valjku bilježi svakodnevno podizanje i spuštanje razine mora. Plovak je ispod uređaja i spojen je tunelom s morem, a omjer prijenosa je 1:5, što znači da se oscilacije mora smanjuju pet puta, objašnjava Keber.

Graf se bilježi svake minute, sat se navija jednom tjedno, a papir na kojem pisač crta krivulju razine mora mijenja se redovito. Podaci se potom šalju Geofizičkom zavodu u Zagrebu, gdje se uspoređuju s digitalnim mjerenjima i koriste u stručnim analizama.

Više plime i tiho podizanje mora

Keber svjedoči da su u prošlosti zabilježene vrlo visoke plime koje su znale poplaviti rivu i dijelove Bakra, ali ističe da se kroz dugogodišnja mjerenja jasno vidi postupan rast razine mora. Mi koji smo na moru možda ne osjetimo tih nekoliko centimetara, ali znanost govori svoje. More polako, ali sigurno raste, kaže.

Promjene relativne morske razine proučava i viša kustosica geologinja i paleontologinja Nadia Dunato Pejnović iz riječkog Prirodoslovnog muzeja. Ona analizira plimne potkapine – stijenska udubljenja nastala biološkom erozijom tijekom posljednjih 7.000 godina.

- Ti stijenski urezi duboki su oko 60 centimetara i za njihov nastanak bile su potrebne tisuće godina. Danas se većinom nalaze 50 do 60 centimetara ispod sadašnje razine mora, a u Bakarskom zaljevu i do metar dubine, objašnjava.

Usporedbom tih podataka moguće je precizno rekonstruirati promjene razine mora od posljednjeg ledenog doba do danas. Prije 26 tisuća godina more je bilo oko 130 metara niže nego danas, a između Krka i Cresa moglo se pješice prolaziti jer to nisu bili otoci nego planinski vrhovi.

Alarmantni trendovi: milimetri koji znače mnogo

Znanstvena mjerenja pokazuju zabrinjavajući trend ubrzanja rasta razine mora: u posljednjih 30 godina oko 3 mm godišnje, u posljednjih 10 godina 4 mm, samo prošle godine - čak 5,9 mm. Ako se ovaj trend nastavi, do 2050. razina mora mogla bi porasti i do 25 centimetara.

Nekada je praćenje razine mora bilo isključivo tema znanstvene znatiželje, no danas, kada oko deset posto stanovništva živi na obalnom području, ti podaci postaju ključni za planiranje razvoja, zaštitu obale i prilagodbu klimatskim promjenama.

Zbrinjavanje posljedica rasta mora, prilagodba infrastrukture i dugoročne strategije zaštite obale postaju neizbježne teme koje će u nadolazećim desetljećima imati sve veći značaj – ne samo za znanstvenike nego i za lokalne zajednice, turizam i cjelokupno gospodarstvo.