Anton Divić - pomorski arheolog koji rekonstruira drevnu plovidbu Jadranom

Puljanin Anton Divić, "slobodni strijelac" u svijetu pomorske arheologije, prvi u Hrvatskoj s formalnom obukom iz podvodne arheologije.

Doktorand francuskog sveučilišta Aix-Marseille s temom: rijeka Kupa kao antički put.

Desetogodišnje je to bilo istraživanje plovidbe i brodogradnje, antičke žile kucavice koja je povezivala Mediteran s unutrašnjošću europskog kontinenta. 

Osim na rijekama, proučava sve ostatke ljudske interakcije s jezerima i morima. 

Kako je Jadran izgledao prije 2000 godina

A životni mu je izazov dočarati način plovidbe Jadranom prije 2000 i više godina.

- Zadnjih otprilike pet godina sudjelujem na velikom broju istraživanja po cijelom Jadranu koje provode mnoge institucije i mnogi kolege s kojima surađujem, gdje kroz proučavanje izuzetno različitih ostataka brodskih konstrukcija probamo složiti spajalicu kako se nekad plovilo Jadranom, priča pomorski arheolog Anton Divić.

Iako velik dio posla i dalje ostaju izmjeri, skice, nacrti i opservacije na terenu, pomorska se arheologija sve više oslanja na digitalne tehnologije.

Iz dubina Jadrana u digitalni svijet

- Korištenjem znanosti fotogrametrije radimo na izradi digitalne kopije situacije koju istražujemo na morskom dnu. Dakle, kroz fotografiranje više stotina ili više tisuća fotografija koje se preklapaju jedna s drugom, nama je omogućeno u specijaliziranim programima napraviti digitalnu kopiju, odnosno model zatečene istraživane situacije, što nam naknadno omogućava da iz sigurnosti i topline ureda pristupimo što detaljnijem proučavanju nalazišta ili brodoloma, priča.

Izrada maketa međufaza je između terenskog rada i kompjuterske animacije.

Upravo dovršava polumaketu antičkog brodoloma iz okolice Zadra.

- Ona je trenutno u svojim završnim fazama. Cijela ta priča se iz fizičkog seli nazad u digitalnu sferu, gdje će se pristupiti potpunom modeliranju onog što nazivamo hipoteze rekonstrukcije tog broda gdje ću kroz digitalno modeliranje rekonstruirati taj brod njegovih najsitnijih detalja, uključujući i njegov način pokretanja, usmjeravanja, pogonjenja, i na temelju toga provesti analize koje bi nam trebale dočarati kako se taj brod mogao koristiti, upravljati, koliko je tereta mogao prevesti, pojašnjava.

- Jedan od sljedećih projekata koje imamo u planu je rekonstrukcija jedne odlično sačuvane brodske konstrukcije koju Međunarodni centar za podvod arheologiju istražuje u Sukošanu jednog većeg rimskog broda spajanog sistemom utora i jezičaca gdje ukoliko sve prođe po planu sljedeće godine bi trebali pristupiti rekonstrukciji tog broda i kroz tu priču spojiti još jednu slagalicu o priči drevne plovidbe i brodogradnje uz istočnu jadransku obalu, ističe.

Posebno mu je drag projekt na kojem radi sa zadarskom kolegicom Katarinom Batur.

A to je dokumentiranje tradicionalnih drvenih brodova zadarske regije koji još uvije plove.

- Koji će, ako se stvari nastave kako idu, uskoro postati arheološki nalaz i tim pristupom pokušavamo nekako doći ispred i dokumentirati ta plovila u svojem još funkcionalnom obliku kako bi, ne samo napravili njihovu digitalnu kopiju, nego i svu tehničku dokumentaciju koju možemo, kako bi jednu specifičnost našeg područja dokumentirali, spasili od zaborava koji će možda doći za 10 do 20 godina, kaže Anton.

Otkriveno je mnoštvo arheološkog materijala, ali podmorje i dalje iznenađuje

Od Istre do Dubrovnika desetljećima se intenzivno istražuje, otkriveno je mnoštvo arheološkog materijala, ali podmorje i dalje iznenađuje.

- Prije nekoliko godina istraživali smo u uvali Paržine na otoku Iloviku s francuskim kolegama iz centra Camille Julian ostatke jednog dosta velikog iz razdoblja 2. stoljeća prije Krista čiji su se ostaci nalazili na 2 metra dubine ispod sloja od 20 cm pijeska u uvali, koju po ljeti svake godine frekventira barem 100 brodica, govori Anton.

- Doslovno od Istre do Mljeta, do Dubrovnika svjedočimo pronalascima, istraživanjima izuzetno bogatih i vrijednih arheoloških nalazišta koji već sada mijenjaju našu percepciju kako je ovaj prostor izgledao u povijesti i sigurno će nastaviti mijenjati tu percepciju kroz godine uz njihovo detaljno istraživanje i interpretaciju, zaključuje.