Dubrovnik proslavio 1054. Festu sv. Vlaha i Dan grada

Dubrovnik je danas, po 1054. put, proslavio Dan grada i blagdan svojega nebeskog zaštitnika. Na svečanu svetu misu i procesiju koja je potom uslijedila stigle su tisuće vjernika iz Dubrovnika, okolice, ali i iz cijele Hrvatske. Bogati program proslave nastavljen je i poslijepodne na Stradunu.

Tradicionalna tombula kao završnica Feste

Današnja proslava došla je svome kraju poslijepodne, kada je održan najveseliji dio Feste svetoga Vlaha – tradicionalna tombula, javio je novinar Vicko Dragojević. Iako je donosila bogate nagrade, tombula je zapravo postala poznata po tome što je, barem za većinu djece, glavni zadatak bio narančama pogoditi čovjeka koji je na Luži, ispod zvonika, prikazivao izvučene brojeve.

Ovogodišnja, 1054. Festa svetoga Vlaha još je jednom pokazala svu raskoš tradicije, baštine i vjere dubrovačkom Parcu. Sve je, kao i svake godine, počelo vrlo rano. Dubrovčane su probudili, a hodočasnike pozdravili Dubrovački trombunjeri ispaljivanjem svečanih plotuna, nakon čega se program nastavio po davno ustanovljenom redu.

Posebnost ovogodišnje Feste velika je obljetnica – navršilo se tisuću godina od dolaska relikvija glave svetoga Vlaha u Dubrovnik. Upravo su te moći predvodile najsvečaniji dio procesije.

Poruka biskupa Vidovića: Smisao života je sebedarje

Vjernici iz cijele Dubrovačke biskupije već su se u zoru došli pokloniti svome parcu.

– Puno mi znači, to je veliki dan za sve nas, pogotovo u Dubrovniku. Meni je još i kršten dan, tako da mi je ovo važniji dan nego rođendan, rekao je barjaktar Vlaho Čejović.

Biti barjaktar posebna je čast, a izvijanje barjaka posebno umijeće. Ja sam ponosan, ja 34 godine nosim barjak na svetoga Vlaha, kazao je Niko Bakić iz Čilipa.

– Ovo je dvadeset i koja godina da nosim, ne vježba se. Ali nam je prva da je ona pod našim barjakom, rekao je Mijo Mihaica iz Grude.

Svetu misu pred dubrovačkom katedralom predvodio je hvarski biskup mons. Ranko Vidović, koji je s oltara poslao snažnu poruku o današnjim vrijednostima.

– Smisao života je biti sebedarje. To je zdrav nauk koji je prihvatio i svojim životom posvjedočio sveti Vlaho. To je razlog zbog kojeg sveti Vlaho i 17 stoljeća nakon smrti još uvijek živi i svjedoči istinu o životu i svetosti, poručio je biskup Vidović.

Procesija, nošnje i vjernici iz Hrvatske i inozemstva

Moći svetoga Vlaha samo se za ovu prigodu iznose iz katedralne riznice. Upravo se ove godine obilježava tisuću godina otkako je relikvija Parčeve glave stigla u grad.

U tradicionalnoj procesiji sudjelovali su vjernici iz cijele Hrvatske, ali i šire, koji su, kako običaj nalaže, pokazali svoje najraskošnije nošnje.

– Tradicija, vjera, običaji, ljubav, sve nam znači. Ove godine nam se u procesiji pridružio i mali Niko, ima godinu i pol dana, rekao je Antonio Musladin iz Gromače.

– Sveti Vlaho nam puno znači, nadamo se da će i dalje spašavati naše duše, poručio je Ivica Heršid iz Gradišća u Austriji.

– Srce nam je veliko. Rekao bih da je ovo najveća fešta vjerskog karaktera u Hrvatskoj, kazao je Ante Šarić, predsjednik povijesne postrojbe Vitezovi Vranski iz Pakoštana.

Na tradicionalnoj tombuli, kao i obično, nije bio cilj pogoditi samo broj, nego i onoga tko ih otkriva, a zabavu nije pokvarila ni kiša. Kako Dubrovčani vole reći – svaki grad ima svoga sveca, jedino sveti Vlaho ima svoj grad.