Kravata - simbol otmjenosti i kulture odijevanja

Svjetski je dan kravate koji se, naravno, obilježava i u Hrvatskoj, zemlji iz koje je i potekla. Smjena straže, glasovita kravat - pukovnija, tradicionalno vezanje kravate oko brojnih spomenika u Zagrebu nezaobilazni su dio svečanosti svake godine. 

Na Trgu bana Josipa Jelačića obilježen je Dan kravate.

Nakon počasne smjene straže kravat - pukovnije, oko vrata kipa bana Josipa Jelačića zavezana je marama koja se smatra pretečom kravate.

U 17. stoljeću hrvatski vojnici koji su se borili u 30-godišnjem ratu vezali su oko vrata marame koje su ih štitile od prašine i sunca, a koristile su se i za podvezivanje rana. Od njih su to preuzeli Francuzi, koji su ih nosili "a la Croate", odnosno na hrvatski način. I tako je kravata dobila ime. Kasnije se proširila diljem svijeta, a postala je simbolom otmjenosti i kulture odijevanja.

Hrvatski sabor je 2008. godine 18. listopada proglasio Svjetskim danom kravate. Godine 2003. oko pulske Arene je zavezana najveća kravata koja je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda, a slike su obišle svijet. 

- Kravata je ono po čemu se zna da su Hrvati jedan uljuđen, profinjen narod koji pripada europskoj zapadnoj civilizaciji i mislim da je to jedan od najljepših mogućih simbola, naglašava književnik Miro Gavran, veleposlanik kravate.

Znanstvenik Igor Rudan, koji je također veleposlanik kravate, poručuje da treba što jasnije u cijelom svijetu osvijestiti da je kravata nešto hrvatsko i da, kao što smo popularni u sportu i turizmu, možemo biti popularni i po jednoj ovakvoj inovaciji.

- Njezino porijeklo je hrvatsko iz 17. stoljeća jer su tri velike svjetske publikacije velikih moćnih država koje su povezane s poviješću kravate, Velike Britanije, Italije i Francuske, u svojim prestižnim nakladničkim projektima objavili tu činjenicu, objašnjava Mihovil Bogoslav Matković, ravnatelj Muzeja kravate Academica Cravatica.