Tihi odlazak lastavica; alarm za prirodu i zajednicu

Tijekom monitoringa kojeg svakog proljeća odrađuju volonteri i djelatnici Javne ustanove za zaštitu prirode "Međimurska priroda" primijećeno je nikad više praznih lastavičjih gnijezda. Zašto se lastavice ne vraćaju u svoja gnijezda- provjerila je naša čakovečka ekipa. 

Vole društvo

Mnogi vjeruju u izreku da lastavica donosi sreću. Jedan od njih je i gospodin Stjepan Zadravec, vlasnik farme koza.

- Dok je stigla lastavica u štalu, osim što je digla tu živahnost, ubila je monotoniju, uvijek nam je slala i nekakvu poruku, ja sam se vratila i uvijek smo bili veseli radi toga rekao je Stjepan Zadravec, Oporovec.

Lastavice vole društvo, a uz 80-ak koza na ovoj farmi - toga ne nedostaje.

- Volim reći od polja preko štale do stola, to je kod nas, ne samo priča, nego i pravo stanje. Pune štale, lastavice su tu. Prerada na gospodarstvu, poručila je Jasminka Zadravec, Oporovec.

 Sve ih je manje 

 Nažalost, sve ih se manje vraća.

- Nekad smo imali 42 aktivna gnijezda danas jedva 18, dodao je Stjepan Zadravec.

Recimo prošle godine se sjećamo onog lošeg vremena u rujnu, gdje su mnoge lastavice uginule i ove godine vidimo refleksiju toga problema. Problem je stanovništvo. Nema ljudi pa nema ni stoke, a lastavice se ne vraćaju u prazne štale.

Naime, one se hrane kukcima koji lete po štali.

- Radimo monitoring u 12 kvadranata, veličine km puta km, 2016. imamo zabilježeno 300-tinjak gnijezda, dok je prošle godine bio 30 posto manji, naglasio je čuvar prirode Antonio Krušelj, Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode.

Najpoznatije ptice selice teške su samo dvadesetak grama, ali sposobne su preletjeti 5000 kilometara u potrazi za boljim uvjetima

- Lastavice su vrsta koja je najbrojnija, čak 180 000 jedinki imamo prstenovano, istaknuo je Krušelj.

Fenomen smanjenja broja lastavica, kažu stručnjaci, povezan je i s neizbježnim klimatskim promjenama te smanjenjem broja insekata.