Tri oaze na Brijunima otkrivaju bogatu prirodnu i kulturnu baštinu otoka

Od užurbane fažanske obale do mističnog brijunskog arhipelaga dijeli nas samo desetak minuta vožnje brodom. Kratko je to putovanje, ali čim stupite na tlo Velikog Brijuna, svakodnevica nestaje u trenu. Ovaj otok osim po safari parku i političkoj povijesti, poznat je po brojnim tihim oazama duž svoje obale. Danas vas vodimo na njih tri.

Prva stanica je Mediteranski vrt, poznat i kao Prosperov.

- Mediteranski vrt je započeo kao jedan arboretum za predstavljanje biljnih vrsta iz cijeloga svijeta, to je počelo 1988., 1989., a 2024. je lagano krenulo u rasadničarsku proizvodnju, ispričala je Tina Veljančić, inženjerka agronomije u Nacionalnom parku Brijuni.

Održavanje ovoga vrta zahtijeva golemo stručno znanje.

 

- U mediteranskom vrtu imamo mjeru koju provodimo, a to je odgoda košnje. Sve do ljeta imamo to podijeljeno u više zona i tu raste samoniklo bilje. One zadržavaju veliku vlagu i bitni su nam jer naši oprašivači imaju tijekom ljeta sklonište i mogu dalje razmnožavati i imati nove generacije, dodala je Veljančić.

Ispod crkve sv. Germana pronađeni vrijedni arheološki ostaci

Samo nekoliko stotina metara dalje, u brijunskoj luci, kriju se zidine koje pričaju sasvim drugačiju priču. Crkva sv. Germana sagrađena je u 15. stoljeću. No brijunsko je tlo slojevito - u samoj crkvi i oko nje kriju se nalazi koje stručnjaci svakodnevno otkrivaju.

- Stojim u jednoj arheološkoj sondi na prostoru gdje se do nedavno nalazio rimski mozaik koji je početkom 20. stoljeća pronašao ovdje na Brijunima, na lokalitetu Verige. Anton Gnirs, austrougarski arheolog, je tu sekciju koja je bila najočuvanija premjestio ovdje ispred oltara crkve sv. Germana, opisao je Veseljko Bašić, arheolog kustos u Nacionalnom parku Brijuni.

Nakon premještanja mozaika provedena su arheološka istraživanja u suradnji s pulskim Sveučilištem gdje su također pronađeni ostaci oslikanih zidina još starije crkve.

- Bilo je poznato da je ova sadašnja crkva temeljena na ostacima ranije crkve, međutim to do sada nije bilo istraženo. Ono što nije bilo očekivano je da ćemo naći na zidovima te ranije crkve freske u ovako dobro stanju sačuvanosti. Radi se o borduri jedne kompozicije koja je vjerojatno uključivala i figurativne prikaze, rađene se najvjerojatnije putem šablone, istaknuo je Bašić.

Antički ribnjak utočište je brojnim morskim vrstama

Nastavljamo prema mjestu gdje se spajaju ljudska domišljatost i morska struja. Prirodni otvoreni zaljev, odnosno antički brijunski ribnjak, nekada dio raskošne maritimne vile, bio je vrhunac tehnologije onoga doba za držanje svježe ribe.

- On je davno bio ribnjak, međutim još davno u povijesti prije nego što je bio ribnjak je zapravo bila solana, rekla je Andrea Blašković, viša stručna savjetnica za zaštitu prirode u Nacionalnom parku Brijuni.

 

- Više nije u funkciji ribnjaka, već je u funkciji utočišta za ribe u kojem nalazimo velik broj ribljih i životinjskih vrsta. Vrlo je važno da na nekom području imate zone stroge i najstrože zaštite. Dok na Velikom Brijunu imamo puno posjetitelja i oni su glavninom usmjereni na zonu korištenja, zaključila je Blašković.

Poput proučavanja plavog raka s ciljem da se spriječi širenje te vrste. Tako brijunske obale nisu samo svjedok bogate prošlosti, nego i glasni podsjetnik na našu odgovornost prema budućnosti. Ovi lokaliteti potvrđuju da Brijuni, osim prirodnih ljepota, nude i duboki uvid u stoljetni suživot čovjeka i Jadranskog mora.