07:39 / 23.04.2021.

Autor: U mreži Prvog/I.H./HRT

U mreži Prvog: Kakva je kultura čitanja u Hrvatskoj?

Kultura čitanja

Kultura čitanja

Foto: U mreži Prvog / HRT/Pixabay

Kakva je kultura čitanja u našoj zemlji i možemo li tu kulturu smatrati indikatorom uspješnosti nekog društva? Kakvo je stanje u hrvatskoj knjižnoj branši? O tome su emisiji "U mreži Prvog", u povodu jubilarne 10. manifestacije "Noć knjige", govorili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Zajednica Nakladnika i knjižara Slavko Kozina i član organizacijskog odbora Noći knjige Nenad Bartolčić.  

U prosjeku, u Hrvatskoj više čitaju žene, visokoobrazovane osobe i osobe koje žive u kućanstvima s višim prihodima, pokazuju rezultati najnovijih istraživanja o kulturi čitanja. Bartolčić je rekao da su rezultati slični kao i prethodnih godina - većina ljudi pročita jednu knjigu godišnje. 


- Voljeli bi drastičniji iskorak, ali to nije laka zadaća, moramo poprilično raditi na svemu tome, dodao je. 


Kozina je rekao da je njihov posao "da budu trajno nezadovoljni sa čitanjem". 


- To nije pitanje samo struke, to je pitanje cijelog društva, zajednice, resornog ministarstva i na tome se kontinuirano radi, dodao je. 


Kozina je naglasio kako kultura čitanja počinje od kuće, od svijesti roditelja, od obrazovnog sustava, a onda do šire zajednice. 


Vlada je prepoznala kulturu čitanja kao važnu temu, ministrica Obuljen Koržinek je rekla da je Vlada ovu godinu proglasila Godinom čitanja jer je to u skladu sa strategijom poticanja čitanja. 


- Nesretna koincidencija je da nam je pandemija ostavila više vremena za čitanje, dok su neke druge kulturne aktivnosti ograničene, zato smo predložili da ovo bude Godina čitanja, rekla je. 


Ministrica je objasnila kako kontinuirano rade na poticaju čitanja, primarna uloga ministarstva kulture i medija je učiniti knjigu dostupnom i ulagati u raznolikost. 


- Svi u lancu knjige i u toj branši zajedno moramo ulagati stalne napore i očekivati da će se ovi trendovi početi mijenjati. To nije nešto što će se promijeniti od danas do sutra, nije samo jedna mjera koju možete implementirati koja će do toga dovesti, dodala je. 


Obuljen Koržinek je rekla da uz lektirne naslove treba poticati, od malih nogu, čitanje iz užitka. 


- Bez čitanja ne možemo razviti ključne kompetencije, dodala je.

Čitanje tijekom pandemije 


Kozina se osvrnuo na snalaženje izdavaštva s pandemijom, rekao je da su nakon otkazivanja Interlibera napravili kolektivnu platformu Knjiga svima i svuda. 


- Možemo proizvoditi, možemo čitati, možemo distribuirati, dodao je. 


Bartolčić je rekao da su ove godine proveli istraživanja o osobama koje su sklonije korištenju interneta, kod njih je primjetan veći postotak onih koji su pročitali koju knjigu. 


- Neki od njih su rekli da su tijekom pandemije više čitali jer su imali više vremena, tražili su bijeg od ne baš ugodnih svakodnevnih vijesti, imali su više vremena za sebe, ali sličan broj je imao sasvim drugačije iskustvo jer su bili opterećeni dodatnim obvezama, poput rada od kuće, mnogi roditelji su imali manje vremena, jer su se morali posvetiti djeci koja su pohađala on line nastavu, pa je kod nekih rezultiralo s povećanim čitanjem, kod nekih sa smanjenim, ovisi kako se tko prilagodio novonastalim okolnostima, dodao je. 


Za poticanje Nacionalne strategije čitanja, ključnim smatra produkciju knjiga. Tvrdi da ako ne uspijemo povećati produkciju knjiga, a ona je od 2010. u padu, teško možemo očekivati dovoljno kvalitetne pomake jer nam nedostaje novih knjiga,a ljudi su željni nečeg novog. 


"Knjižnice su jedan od osnovnih partnera u promociji čitanja" 


Na pitanje koliko je realno da se Vlada bavi čitanjem u vrijeme potresa i pandemije, Obuljen Koržinek kaže ne možemo koristiti ispriku da zato što živimo u kriznim vremenima zanemarujemo ovakve djelatnosti. 


- Kao Vlada smo inzistirali da kultura bude otvorena tijekom pandemije (...) Željeli smo poslati poruku da se radi o vitalnoj aktivnosti, bavimo se knjigom kao i svim drugim područjima i svoje aktivnosti planiramo u uskoj suradnji s branšom, dodala je. 


Smatra da se mora napraviti iskorak u politici otkupa. Vjeruje da će se od sljedeće godine napraviti ozbiljna politika otkupa, naglašava da trebamo biti svjesni da na brojčano malom tržištu, sve promjene treba raditi s velikom pažnjom. 


- Naši podaci iz knjižnica pokazuju da imamo stabilan broj korisnika i broja posudbi koji stalno i kontinuirano raste. Imamo možda najbolje organiziranu mrežu knjižnica u Europi, vrlo široku dostupnost, rekla je. 


Knjižnice su, dodala je, jedan od osnovnih partnera u promociji čitanja. 


Novi naslovi 


Kozina je govorio o novim naslovima, rekao da smo 2019. imali 6.370 novih naslova, a 2018. njih 6.415, a 2020. oko 5.000, no to je trenutna brojka jer još stižu podaci, pa nije relevantna. 


- Unutar 10 godina se brojka ustabilila, može bolje, ali ne zaboravimo na novu tehnologiju i e knjige, ali i čitanje koje je površnije, prebačeno je na društvene mreže i to treba uzeti u obzir, rekao je. 


Stabilni dio produkcije, rekao je, govori da je knjiga kao fizički oblik preživjela e-udar, što se nije dogodilo u tiskanim novinama. Treba raditi na popularizaciji knjige kroz sve linije, a nulta točka je ministarstvo znanosti i obrazovanja. 


- Loptica je kod njih, smatra. 


Rekao je da postoje nacije koje jako puno čitanju, poput Njemačke i Češke. 


- U sinergiji leži rješenje, tko očekuje odmah velike odmake, ne zna da se utjecaj knjige na društvo mijenja dugoročno i strateški, to su mali koraci, ima puno elemenata, dodao je. 


Bartolčić je rekao da je bitan problem jer nismo u stanju ustrojiti profesionalno organiziranu strukovnu udrugu, brže bi se provodile mnoge stvari. Odnosi nakladnika i knjižara, također nisu dovoljno dobro razriješeni, dominantno je nakladničko knjižarstvo, a to nije identično onome što se u većini zemalja prepoznaje kao zasebna djelatnost. Tu se, kaže, događaju mnogi nesporazumi, na pogrešan način smo ustrojili ceh. 


- Moramo gledati iz konteksta promjena (...) Zadržavamo neke sheme koje su možda bile u redu kada smo kretali, ali moramo to mijenjati, dodao je. 


Ministrica je rekla kako je ideja bila da strategija poticanja čitanja bude jedan širi okvir, ona mora obuhvatiti i druge resore. 


- Ako će više ljudi čitati, bit će veća potražnja za knjigama, dodala je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!