"Neka kuća bude dom: Dostojanstven život za osobe s intelektualnim teškoćama"

U sklopu HRT-ovog humanitarnog projekta "Uz nas niste sami" iz prosinca prošle godine usmjerenog na pružanje pomoći najranjivijim članovima našeg društva, podržana je iznimno važna humanitarna akcija "Ne želimo ostati sami", u organizaciji Udruge OSIT iz Krapine. Cilj je osigurati dostojanstveni život za osobe s intelektualnim teškoćama izgradnjom kuće u kojoj će oni stanovati u starijoj dobi kada njihovih roditelja ili skrbnika više ne bude.

Zahvaljujući Općini Radoboj i Krapinsko-zagorskoj županiji kuća je kupljena, pod krovom je i adaptacija je pri kraju. U njoj će moći boraviti 12 osoba uz stalnu stručnu podršku udruge. Zahvaljujući HRT-ovoj akciji "Uz nas niste sami" i gledateljstvu koje se javljalo telefonom za tu namjenu akciji su se pridružili i brojni poduzetnici, volonteri, majstori koji su svojim rukama omogućili da kuća čim prije bude pod krovom. Akciji su se pridružili i brojni kreativci, glazbenici, likovne kolonije, održani su glazbeni koncerti i aukcije slika. Pristigle su i donacije građana. Ovih dana posjetili smo udrugu OSTI Krapina. Radosni su što je kuća gotovo pred završetkom, a što joj nedostaje saznajte u reportaži.

U emisiji Normalan život koju vodi i uređuje Ana Tomašković, govorilo se i o mentalnom zdravlju. Gostovale su Štefica Karačić, socijalna radnica i  dr. sc. Marinka Bakula Anđelić, također socijalna radnica, članica Hrvatske udruge socijalnih radnika i članica etičkog povjerenstva udruge.

Ovaj primjer iz Krapine, ističe Karačić, govori nam o tome koliko je važno na koji način sama zajednica koja okružuje određenog pojedinca koji je ranjiv, ima utjecaja na kvalitetu njegovog života i koliko može puno napraviti da ta kvaliteta bude primjerena njegovim potrebama i mogućnostima.

- Tako da je to nekako svijetli primjer, ali ono što bih htjela reći, sve više i više toga imamo. I to je ono što mene veseli. Društvo se koliko god nam se čini da je jako teško živjeti danas u ovom vremenu, ipak se mijenjaju pristupi i odnosi prema određenim kategorijama građana koji možda još prije dva ili tri desetljeća nisu mogli ni pomišljati na ovakve promjene u svom životu koje danas postižu osobe s invaliditetom i neke druge ranjive socijalne skupine, kaže Karačić. 

Socijalni rad mora pratiti život, smatra Bakula Anđelić, jer je život kreativan pa tako mora biti socijalni rad kreativan  zapravo naš sadržaj rada i ljudi koji su u tom životu.

- Ja bih se nadovezala na zajednicu, dakle ovdje je naglasak na zajednici. I Štefica me je dala šlagvort. Ovo je pirimjer života. Zajednica se potrudila da stvori tu formalnu podršku za osobe s intelektualnim teškoćama, a vjerojatno ima i onih s drugim teškoćama ali moderna ljudsko-pravaška priča za osobe s invaliditetom apelira na njihovo uključivanje u zajednicu. Dakle, jako je važno da ta kuća koja će biti njihov dom ne bude samo njihova kuća, nego da oni budu dio te zajednice. Dakle, svatko od njih sa svojim darovima, jer svatko od njih ima neka svoja postignuća. Vidjeli smo ovog kuhara kako je sretan što je dobio nagradu. Svatko od njih ima nešto i na kolegicama i kolegama koji rade u toj udruzi, pa i s cijelom zajednicom je zadatak da se potrude kako bi svatko od njih tko bude stanovnik te kuće postigao to da bude uključen na svoj način, sa svojom Da svjedoči integraciji, zapravo inkluziji u zajednici, rekla je Bakula Anđelić.

To je taj zadatak koji svi imamo, naglašava, da svaka osoba nađe svoje mjesto u toj zajednici.

 14. konferencija socijalnih radnika - socijalni rad i mentalno zdravlje

Ova konferencija koju smo posvetili ulozi socijalnog rada u području zaštite mentalnog zdravlja ili prevencije poteškoća mentalnog zdravlja, okupila je i polučila veliki interes ljudi i socijalnih radnika, ali i drugih stručnjaka kako u sustavu socijalne skrbi, tako i u sustavu zdravstva i u nekim područjima civilnog društva, navodi Karačić.

- I zaista smo na samoj konferenciji vidjeli koliko je socijalni rad integriran u ovo područje. Jer odnos između socijalnog rada i mentalnog zdravlja je višestruk. Mentalno zdravlje vrlo često može uzrokovati nepovoljne životne okolnosti, odnosno socijalne ili nevolje pojedinca, obitelji ili zajednice. Ali opet s druge strane, nepovoljne životne okolnosti u kojima žive naši korisnici mogu imati za posljedicu narušavanje mentalnog zdravlja. To je usko vezano, dakle i kao posljedicu i kao uzrok možemo promatrati taj aspekt. I tu je onda važno što ranije prepoznati rizike da se ne dođe do toga da je mentalno zdravlje narušeno, rekla je.

Osobe s kojima socijalni radnici rade su, kaže Karačić osobe u životnim nevoljama i životne nevolje koliko god ljudi možda to na prvi mah ne povezuju mogu itekako značajno utjecati na naše mentalno zdravlje.

- Ako vi živite u siromaštvu, ako vi ne možete podmiriti troškove svoga života, troškove školovanja svoje djece, zdravstvene zaštite i niz drugih troškova, ako ste sami, to će se itekako odraziti na vaše mentalno zdravlje. U najboljem slučaju to može biti neka apatija, tjeskoba, anksioznost, dakle to ne mora biti prava duševna bolest. Ali će doći do toga da zapravo taj pojedinac ili njegova obitelj sve manje uspješno funkcioniraju i da onda iz toga dolaze posljedice gdje mora država intervenirati i reagirati da im se pomogne da to prevladaju.

Onaj tko kreira politike, dodaje, mora voditi računa o tome kako će se određene zakonodavne odredbe ili ono što se stavi kao neka platforma socijalna kako će se moći provesti. Ne smije se, ističe, stručnjake ostaviti u toj nemoći koja onda kod nas izaziva stres, sagorijevanje ako se ne može to ostvariti i onda i mi postanemo loši socijalni radnici.

Bakula Anđelić navodi da konferencija nije slučajno s tim nazivom. Sudjelovalo je, kaže, više od 800 socijalnih radnika i radnica i drugih struka.

- To je onako jedan veliki, impozantan broj i vjerojatno broj koji kaže koliko je to važna tema. Bilo bi licemjerno da mi kažemo da mi ne trebamo razvijati svoju otpornost. Dakle, tu je ključna otpornost za nošenje sa svakodnevnim životnim izazovima. Namjerno ne kažem problemima jer i izazovi su isto tako nekome veći problem, nekome manji, ovisno o našem osobnom kapacitetu. Dakle, taj kapacitet je ključan i za socijalne radnike, za liječnike, za sve struke koje rade takav posao, jer mi smo prvi na udaru i prvi smo ti koji moramo suočiti se s teškoćama ljudi za koje radimo jer mi radimo za njih. Oni su ti koji od nas očekuju informaciju. Ono što je važno, dakle, naše kolegice i kolege su cijelo vrijeme bile prisutne, na kojoj je bilo puno radionica i bilo je puno tema, a svaka od tih tema je ključna za sve naše korisničke skupine. To su uglavnom osjetljive grupe građana. Ja se opet vraćam na osobe s invaliditetom. Njih je u Europskoj uniji prema nekim posljednjim podacima oko 27% osoba starijih od 16 godina koje imaju određene teškoće ne samo u mentalnom zdravlju, ali čim imaju problema sa zdravljem, imaju problema i s mentalnim zdravljem.

Toliko brzo živimo, život je izazovan, otvoren je virtualni svijet i trebamo svakodnevno konzumirati te sadržaje i biti spremni prenijeti ih drugima, dodaje.

- Tako da ja mislim da je ova konferencija jedna od mnogih s mentalnim zdravljem itekako važna jer mentalno zdravlje je dio kompletnog zdravlja. Dakle, po svim mogućim smjernicama izlazi se iz onog koncepta medicinskog modela, govori se o oporavku, govori se o uključivanju u zajednicu, o ljudskim pravima. Dakle, mi smo ljudsko-pravaški orijentirani i socijalni rad je usko vezan za sve aspekte ljudskih prava, rekla je Bakula Anđelić.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje: