Varaždinska županija želi vuzmenke zaštititi od zaborava

Slavljenje najvećega kršćanskoga blagdana popraćeno je različitim tradicijama i običajima a u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj, kao i među gradišćanskim Hrvatima, najpoznatiji je krijes koji se u prošlosti palio u na Uskrs, u svitanje. Varaždinska županija pokreće zaštitu Uskrsnjih krijesova kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Već tradicionalno, na Veliki četvrtak u ivanečkom kraju gradi se vuzemlica ili vuzmenka. Članovi Društva Lančić-Knapić tijekom poslijepodneva svoj su krijes završili.

- Dva tjedna smo je radili non-stop. Primili su mladi dečki, mi stariji smo im pomogli i kod nas tradicija nije nestala, rekao je Dragutin Lončar iz Knapića.

U Hrvatskom zagorju običaj gradnje i paljenja uskrsnih kresova njeguje se stoljećima. Zanimljivo je što svaki kraj ima svoj način gradnje.

-  Vuzmenka je od smrekovine, klasinje, deset do petnaest dečki ju je radilo, kaže Nikica Adamić iz Lančića.

Podno Ravne gore grade ih od kalanih drva. Zovu ih i katedrale jer nerijetko dosežu i 15-ak metara visine. U ladanjskom kraju specifičnog su stožastog oblika. Grade se od otpadnog granja jele i smreke.

- To nas asocira na cirkvicu ili čak katedralu, kak' je Isus imao svoje sljedbenike, tak' vuzmenka ima nas da tu tradiciju nastavljamo. kazao je Slavko Klepač, Donje Ladanje.

Nažalost, u nekim je područjima običaj gradnje vuzmenki nestao.

Da bi se tradicija očuvala, Varaždinska županija želi tradicionalne uskrsne kresove zaštititi.

- Mi smo u preduskrsnom razdoblju i apeliram na sve da nađemo način da zaštitimo te naše običaje, pogotovo vuzmenke, vuzmice ili kako se već gdje zovu, pogotovo u zapadnom dijelu županije da ih zaštitimo kao nematerijalno kultuno dobro, rekao je varaždinski župan Anđelko Stričak.

Tradicija je to koja u Zagorju, zahvaljujući entuzijastima, još živi.