Volonteri sami plaćaju kastracije, Grad Zagreb još bez rješenja

Ulične mačke u Zagrebu ne utječu na kvalitetu života stanovnika, ali zato nekima utječu na džep. Udruga Prava šapa ističe da volonteri i građani godinama sami financiraju hvatanje, kastraciju i liječenje uličnih mačaka - bez ijednog eura iz gradskog proračuna. Zbog toga peticijom traže da Grad preuzme zakonsku obvezu financiranja kastracije.

Mirna već 17 godina volontira u udruzi Prava šapa. 1012 mačaka kastrirali su 2024. zahvaljujući donacijama građana.

- Prava šapa kao udruga ne dobiva sredstva od grada, nismo nikad ni dobivali i zapravo ne tražimo sredstva od grada, nego želimo da grad na bilo koji način nađe način da se izfinancira veći broj uličnih mačaka jer zahtjevi koje mi trenutno imamo se ne mogu ispuniti, rekla je Mirna Herman, osnivačica i voditeljica Prave šape.

Do sada je više od 1700 građana potpisalo peticiju kojom od Grada Zagreba traže da preuzme zakonsku obvezu financiranja kastracije uličnih mačaka.

- Kastracija ženske mačke je oko 70, 80 eura, a mi imamo dogovoreno u dvije privatne ambulate iz čiste dobre volje da rade za 45 do 50 eura. ovisno je li uključena ampula i cjepivo protiv parazita, ističe Mirna Herman.

Iz grada poručuju da se na rješavanju tog problema radi, ali i da postoje zakonske obveze koje se moraju poštovati.

- Nakon provedenih poziva zbog zaštite natjecanja tržišta opet je bilo pitanje bi li bili odabrani veterinari s kojima bi oni htjeli radit. Tada bi mi morali pozvati sve veterinarske prakse da se jave, rekao je Jurica Ambrožić, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.

A do tada grad je odlučio proširiti sklonište za mačke u Dumovcu, gdje su 2025. sterilizirane 1053 mačke.

- Kapacitet skloništa će biti oko 120 mačaka, ali unutra neće ići ove mace koje vani žive, one se hvataju steriliziraju i puštaju nazad, unutra ćemo stavljati bolesne mace, rekla je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba, Dumovec.

Iz udruge to kritiziraju - smatraju da se ulaže u saniranje posljedica umjesto u prevenciju.