Štefica, Jadranka i Lucija dokazuju da je volontiranje put ka boljem društvu

U zemlji gdje volontiranje još uvijek nije duboko ukorijenjeno u svakodnevicu, emisija Kod nas doma donosi priču o volonterima - ljudima velikog srca koji dokazuju koliko su nesebičnost i zajedništvo važni za stvaranje boljeg društva. 

Kako volontiranje mijenja živote, ne samo onima kojima se pomaže, već i volonterima provjerila je Ela Šeremet.

Volontiranje - pomoć zajednici i način života

Gospođu Šteficu i Jadranku te studenticu Luciju povezuje jedno - sve su tri volonterke. Već godinama pomažu i usrećuju zajednice u kojima djeluju. 

- Kada sam sam došla u penziju i počela ovdje volontirati, odnosno krenula je karitativna naša zajednica pa smo puno radili u njoj, onda je došlo ovo volontiranje 2015./2016. Baš onako, eto, svaki četvrtak, kaže gospođa Štefica. 

Volontiranje je postalo njezin način života, pa tako jednom tjedno kuha obroke u pučkoj kuhinji na Svetom Duhu i, kaže, nikada joj nije bilo teško.

- Jednostavno vam nešto fali kada to ne radite. Ja sam sretna što sam blizu ovdje, ja sam tu na Svetom Duhu i što sam se mogla uključiti bez problema, govori o svojem volonterskom radu. 

Baš poput nje, i gospođa Jadranka svoj je volonterski put prije više od trideset godina započela u pučkoj kuhinji. Danas se bavi najtežim oblikom volontiranja - brigom za palijativne bolesnike.

- Najprije sam mislila to je izazov, mogla bi ići godinu dvije pa ću vidjeti. Međutim, ostala sam 15 godina u palijativi. Jer palijativa je zanimljiva ona ispunjava čovjeka, tu daješ svoju ljubav, svoje emocije, upoznaješ ljude i na kraju krajeva, kroz to postaješ i bolji čovjek,  rekla je gospođa Jadranka.

U udruzi koja se brine o najtežim bolesnicima broj volontera iz godine u godinu raste, danas ih je pedeset i dvoje.

Da volontiranje ne mijenja živote samo onima kojima pomažemo, nego i samim volonterima, svjedoči studentica Lucija. Rad u knjižnici pomogao joj je pri odabiru fakulteta, a ona danas usrećuje brojne mališane.

- Trenutno sam ovdje u Ivanu Goranu Kovačiću (knjižnici) i sve godine sam ovdje, prve godine sam volontirala pomoć u programiranju, druge dvije godine pomoć u pričaonici s knjižničarkom Anom, a od ove godine imamo neki novi program i iako nemamo naziv, to je pomoć u učenju, kaže Lucija. 

Volontiranje u Hrvatskoj još je novi oblik građanskog angažmana

U Hrvatskoj se volontiranjem bavi tek sedam posto stanovništva što je manje nego u drugim državama Europske unije. Razlog je taj što je taj oblik građanskog angažmana kod nas još relativno nov.

- Treba dobra organizacija, to je ključ. Meni jako pomaže to što su knjižničarke u Zagrebu dosta susretljive, kad god ne mogu doći zbog obveza one to prihvate. Zapravo, i nije tako teško ako se dobro organiziraš, nekako mi pomaže i to je neka distrakcija od faksa i od učenja i sjedenja za stolom zapravo uspijevam dobro, kaže studentica Lucija koja volontira u knjižnici. 

Iako se u Hrvatskoj volonterstvo još razvija, interes za njim raste, jer osim što je izraz aktivnosti građana, ono oplemenjuje svakog tko se njime bavi.

Oni koji se time bave, kažu da ih oplemenjuje, jer im omogućava da drugačije gledaju na život, da mogu odrediti prioritete, da nisu toliko opterećeni svojim obvezama, da lakše sve što moraju i rade mogu staviti na svoje mjesto. 

- Nekako uvijek se osjećam puno bolje nakon volontiranja, koliko god da mi je naporan dan, da mi je teško i da sljedeći dan imam ispit, nakon volontiranja se osjećam odmah bolje, kaže Lucija.

Volontiranje je put prema boljem svijetu. Zato ako imate koji sat viška, uložite ga u volontiranje, jer svakim malim djelom činimo razliku.