Vransko jezero - raj za ptice

Vransko jezero uz donji tok rijeke Neretve jedina je veća močvara u hrvatskom dijelu Mediterana. Krško polje u zadarskom zaleđu prije 12.000 godina poplavljeno je vodom i tako je s vremenom nastalo čarobno jezero. Njegova obala stoljećima je privlačila svjetovne i crkvene vladare koji su ondje gradili utvrde, a danas je ovo pravi ptičji raj, jedno od najvrednijih ornitoloških područja u Hrvatskoj.

Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj, sa svojom posebnostima i ljepotom, proteže se na oko 30 kilometara četvornih. Nalazi se na području dvije županije - Zadarske i Šibensko-kninske, između Pakoštana i Pirovca.

- Vransko jezero je jedno od rijetkih područja u Dalmaciji, bogato slatkom vodom. Najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj, vrlo blizu moru, svega nekoliko kilometara, smješteno na najnižoj točki, unutar sliva Ravnih Kotara. Jezero je posebno jer je vrlo plitko, i vrlo je važno za geološku raznolikost. Budući da je močvarno područje, posebno ističemo važnost za bioraznolikost ptica, kaže Norma Fressel, stručna savjetnica i edukatorica u PP Vransko jezero.

Njegov sjeverozapadni dio proglašen je Posebnim ornitološkin rezervatom 1983. godine, što je bio temelj za kasniju zaštitu cijelog područja. Naime, 1999. godine Vransko jezero s okolnim prostorom proglašeno je Parkom prirode.

- Nalazimo se pokraj Ornitološke postaje, koja ovdje služi za znanstveno istraživanje ptica već dugi niz godina, više od 20, provode se istraživanja u razdoblju migracije ptica, koje je sada trenutno, dodaje Fressel.

Na području Parka zabilježeno je više od 260 vrsta ptica, Vransko jezero leži na važnom seobenom putu. Služi kao ključno odmorište i hranilište za više od milijun ptica selica tijekom migracija u proljeće i jesen.

- Riječ je o plavetnoj sjenici, prvo kada izvadimo ptičicu iz vrećice, odredimo vrstu, kako bismo znali koja veličina prstena ide na nju, objašnjava Lui Teilor iz HAZU-a.

Prstenovanje je bitan dio znanstvenih istraživanja ptica i pruža korisne podatke za razumijevanje njihovog života, od praćenja životnog vijeka i preživljavanja, do migracija i selidbenih putova.

- Pogledamo ima li ptica naslage masti, ptice koriste mast kako bi mogle prijeći ekološke barijere, npr. Saharu ili Mediteransko more. Jako je velik faktor preživljavanja ptica, treba nakupiti dovoljno masti kako bi mogle ta velika područja preletjeti u jednom potezu, napominje Teilor.

Blizina mora stvara jedinstveni ekosustav. Zbog stalne povezanosti i prodiranja mora u jezeru, uz slatkovodne, žive i morske vrste riba.

- Ribe su ovdje prepoznatljive također na jezeru, autohtona je vrsta jegulja, koja boravi samo dio svog života na jezeru, ona migrira kao i ptice. Ostale morske vrste su unesene, poput cipla, kad je probijen kanal Prosika, u 18.stoljeću, onda je omogućen ulaz i morskim vrstama, ističe Fressel.

U Parku prirode uvijek je živo. Bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta te prirodne ljepote privlače velik broj posjetitelja.

- Mene priroda, takva kakva jest, uvijek očarava, sav taj život koji je stvoren u prirodi i koji bi takav morao opstati jer je to jedna od vrednota i ovog područja, ove zemlje i cijelog planeta, smatra Edo Končurat.

I za kraj jedna zanimljivost. Ovo jezero ima i geološku posebnost - površina mu je iznad razine mora, ali se njegovo dno nalazi 4 metra ispod morske razine.