Sve manje ptica selica: Klimatske promjene pogađaju Vransko jezero

Vransko jezero nekad je bilo idealno zimsko odredište pticama selicama, ali klimatske promjene učinile su svoje. Jezera na sjeveru Europe često se više ne zaleđuju pa ptice imaju hrane - i više - ne kreću na put prema jugu.

Budući da trenutačno nema gniježđenja, na Vrani je podignut prstenovački kamp. Ornitolozi prstenuju ptice. Izmjere im krila i težinu te ponovno puštaju u prirodu. 

- Vransko jezero, kao Vransko jezero idealno je za ptice da se odmore, kazao je Tomislav Blažev, ornitolog.

Koliko god Vransko jezero bilo idealno, nekim pticama više nije omiljeno zimovalište. Ni guskama ni patkama, a posebice liskama. Hrane - podvodnih algi, za njih u jezeru više nema. Jedan od glavnih krivaca su klimatske promjene.

- Kako je Vransko jezero spojeno s morem i zadnjih par godina zbog sve viših temperatura, viših razina mora i manjih padalina, znaju se često događati situacije kad more utječe direktno u jezero i dolazi do zaslanjenja gdje se mijenja cijeli eko sustav, rekla je Maja Ćuže Denona, stručna voditeljica u PP-u Vransko jezero.

Ptice iz sjeverne Europe lete prema jugu kada se ondje jezera zalede jer ne mogu do hrane. No kada se ta jezera ne zalede, one ne migriraju. Upravo je na Vranskom jezeru zabilježen veliki pad populacije liske.

- Prije pet godina su zimujuće populacije bile na nekih 150 tisuća jedinki, a sad zadnjih pet godina brojimo po 2 tisuće tijekom zime, dodala je.

I sve veći vremenski ekstremi ubijaju ptice.

- Mi smo imali situacije stradanja lastavica na Vranskom jezeru zbog naglog zahladnjenja u jednom danu deset stupnjeva bi pala temperatura, rekla je Ćuže Denona.

Klimatske promjene utječu na sve, pa kako ne bi i na super osjetljive ptičice. U školi su nas uvijek učili da ptice lete sa sjevera na jug. No znanstvenici primjećuju da neke vrste u posljednje vrijeme mijenjaju pravac, lete u smjeru istok - zapad.