Beroš: Osobe s virusom HIV-a dodatno su izložene COVID-u

01.12.2021.

07:41

Autor: I.Z./HRT/Hina

 Desetljeća istraživanja, a cjepiva još nema

Desetljeća istraživanja, a cjepiva još nema

Foto: Ilustracija / Pixabay

U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 58 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, uključujući AIDS, što je manje nego u isto vrijeme prošle godine, kada je bilo 69 zaraženih, objavio je HZJZ u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a koji se obilježava 1. prosinca. Desetljeća istraživanja HIV-a i AIDS-a nisu polučila napredak u razvoju cjepiva protiv bolesti koja je samo prošle godine odnijela oko 680.000 života? Na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš podsjetio je na važnost odgovornog ponašanja te upozorio da su osobe s virusom HIV-a dodatno izložene COVID-u.

Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš, u objavi na Twitteru u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a istaknuo je kako upravo taj dan podsjeća na važnost odgovornog ponašanja, pravovremenog liječenja i zajedništva zdravih i bolesnih. Osobe s virusom HIV-a dodatno su izložene COVID-19, upozorio je.

Prema podacima iz Registra za HIV/AIDS od 1985. i prvih slučajeva zaraze do danas u Hrvatskoj je zabilježeno 1 886 osoba s tom dijagnozom među kojima ih je 590 razvilo AIDS. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 240 osoba (ukupno 326 od HIV-a/AIDS-a). 


Od 58 novooboljelih od HIV/AIDS-a u prvih deset mjeseci ove godine bila su 53 muškarca, koji čine 91% novooboljelih. 

Prema putu prijenosa, kod 47 osoba (81% ) vjerojatni put prijenosa bio je spolni odnos između muškaraca, u devet (16%) spolni odnos između muškarca i žene,  dok u dva slučaja (3%) nije utvrđen put prijenosa.


Prema podacima Klinke za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva, u prvih jedanaest mjeseci 2021. godine,  1 358 osoba oboljelih od infekcije HIV-om bilo je uključeno u zdravstvenu skrb.


Među njima je njih 1 305 uzimalo antiretrovirusne lijekove, odnosno 96% oboljelih. 

Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanje i zadržavanje u skrbi je dobro i uspješno, no nepovoljno je to što se dio zaraza, oko 50 posto, otkrije u kasnom stadiju HIV-a kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što sa stopom od oko 2,3 oboljela na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om. Prosjek u EU je 5,4 na 100.000 stanovnika. 

Svijet 1. prosinca obilježava Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a, ali, kao i u prethodna tri i pol desetljeća, čini to bez cjepiva koje bi zaštitilo ljude od virusa humane imunodeficijencije (HIV).

Jedan odgovor leži u izostanku političke volje i golemih ulaganja kakva su potaknula razvoj cjepiva protiv koronavirusa.

HIV brzo mutira

Drugi je u složenosti HIV-a, otkrivenog 1983. godine.

- Znanstvenike koji razvijaju cjepivo za covid brine hoće li se ono moći obraniti od nekoliko varijanti, navodi se u lipanjskom izvješću Međunarodne inicijative za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI).

- No kad je riječ o HIV-u, postoje milijuni i milijuni različitih virusa što je rezultat njegove sposobnosti da brzo mutira...To je ta zapanjujuća razina raznolikosti s kojom se mora boriti svako cjepivo protiv HIV-a, dodaje se.

- Iako se većina ljudi može prirodno oporaviti od prvotne zaraze koronavirusom i tako steći imunitet, to nije slučaj s HIV-om, rekao je Olivier Schwartz, voditelj odjela za viruse i imunost na pariškom Institutu Pasteur.

- HIV mutira puno brže nego Covid i zato je teže proizvesti takozvana široko neutralizirajuća tijela koja će spriječiti zarazu, rekao je Shwartz.

Tek šačica ljudi prirodno proizvodi ta antitijela kad su izloženi HIV-u.

Istraživanje cjepiva protiv HIV-a podrazumijeva proučavanje takvih rijetkih reakcija, razumijevanja načina na koji djeluju i pokušaja njihova repliciranja u imunosne sustave zdravih ljudi.

Proučava se nekoliko desetaka cjepiva, a među njima je ono američke tvrtke Moderne koje nastoji koristiti mRNA metodu poput one za cjepivo protiv Covida.

To znači "usmjeravanje imunološkog sustava, korak po korak, da potakne proizvodnju antitijela koja se mogu suprotstaviti HIV-u", pojašnjava se u izvješću, ali i dodaje da se tehnika u ovom slučaju dosad pokazala kompliciranom jer uključuje prvotnu dozu cjepiva za aktiviranje važnih B-stanica prije nego što se s nekoliko doza cjepiva pokuša potaknuti proizvodnja niza antitijela.

Mogućnost vizualizacije napretka dala je istraživačima nadu, a neki kažu da je u velikoj mjeri za to zaslužna pandemija.

- Proteklih nekoliko godina došlo je do neviđenog porasta razumijevanja imunosnog sustava, rekao je za AFP Serawit Bruck-Landais iz francuske organizacije Sidaction.

Čak i uz prividna otkrića, Bruck-Landais misli da napredak u razvoju "nije dovoljan da bismo mogli reći da ćemo uskoro imati cjepivo protiv AIDS-a".

Premalo ulaganja

Znanstvenici koji razvijaju cjepiva kažu da im nedostaje novca.

- Premalo je to tržište za farmaceutske grupe i nedostatak ulaganja razočarava, rekao je Nicolas Manel, direktor istraživanja na francuskom Nacionalnom institutu za zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM).

"Mnogi istraživači su vrlo motivirani, ali moraju se zadovoljiti sredstvima koja imaju."

U nedostatku cjepiva, fokus je povijesno bio na promociji preventivnih mjera kao što su seks uz korištenje zaštite, čiste igle i općenito bolji pristup zdravstvenoj skrbi marginaliziranom stanovništvu.

Oko 38 milijuna ljudi diljem svijeta živi s virusom.

Monsef Benkirane, voditelj istraživanja pri Institutu za ljudsku genetiku u Francuskoj, ukazao je na medicinska postignuća koja su brojnim ljudima s HIV-om omogućila dulji i zdraviji život.

Terapija za liječenje HIV-a kojom se smanjuje količina virusa u tijelu zaražene osobe danas može značajno smanjiti ili ukloniti mogućnost njegova prijenosa na drugu osobu.

No Benkirane upozorava da mnogi nemaju pristup tim terapijama, dok se oni koji imaju bore s pridržavanjem režima terapije.

- Unatoč boljem pristupu liječenju, još uvijek ima problema s tim da se ljudi stvarno pridržavaju režima liječenja, čak i u Europi, rekao je Benkirane.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!