Hrvatska na prvom mjestu europske ljestvice debljine

Od iduće godine budućim će se osnovnoškolcima pri upisu u prvi razred na sistematskom pregledu mjeriti kolesterol u krvi. Hrvatska će biti među prvim zemljama s takvim probirom, što je iznimno važno kada znamo da na europskoj ljestvici debljine loše stojimo - na prvom smo mjestu. Predviđa se da će do 2030. u našoj zemlji trećina stanovnika imati problema s debljinom. Moramo stoga mijenjati životne navike, a ovaj jedinstveni projekt probira na nasljedni kolesterol korak je u prevenciji kardiovaskularnih bolesti - vodećeg uzroka smrti u Hrvatskoj.

 Hiperlipoproteinemija - nasljedna i zloćudna bolest 

 Hiperlipoproteinemija je zloćudna bolest koja je nasljedna, a oni koji od nje obolijevaju i umiru od kardiovaskularnih bolesti u dobi su od 35, 40 ili 45 godina. 

- Tih ljudi nije malo, nažalost, mi danas znamo da je učestalost te bolesti 1:300 u populaciji. Prema tome, ako imamo malo manje od 4 milijuna ljudi, možemo ekstrapolirati da je u Hrvatskoj između 10 i 13 tisuća oboljelih od porodične hiperlipoproteinemije, a kao u većini zemalja dijagnoza je poznata u 1 posto osoba, za HRT je rekao akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva. 

- Danas se zna da je to najčešća nasljedna metabolička bolest i da ima grozne posljedice na ljude koji su oboljeli. Ako ste oboljeli kao dijete, onda netko od vaših roditelja, barem jedan, također boluje od porodične hiperlipoproteinemije, dodaje Miličić. 

Hiperlipoproteinemija nema simptome, a ljudi koji obolijevaju umiru od moždanog, srčanog udara ili perifernih vaskularnih bolesti. 

- Dok ne dođe do manifestacije bolesti, takve se osobe osjećaju dobro i zdravo. Ako se ne obrati pozornost na otkrivanje tog skrivenog ubojice, takve osobe dijagnozu dobivaju kasno i njima se bitno manje može pomoći, istaknuo je Miličić. 

Pretragom krvne slike i mjerenjem kolesterola u krvi na sistematskom pregledu djece pri upisu u prvi razred osnovne škole nastoji se omogućiti rano postavljanje dijagnoze. 

- Naš je cilj da dijagnosticiramo tu bolest kod djece i da spriječimo komplikacije i manifestacije ateroskleroze koje će slijediti u njihovoj najproduktivnijoj životnoj dobi. Da im omogućimo normalan životni vijek i da ta djeca, ti ljudi, poslije žive kvalitetno, punim životom. To se danas može jer raspolažemo terapijama koje mogu kontrolirati metabolizam masnoća kod većine oboljelih, istaknuo je Miličić. 

Projekt mjerenja kolesterola kod djece 

Projekt je nastao u suradnji s Hrvatskim društvom za aterosklerozu uz potporu Ministarstva zdravstva i HZZO-a. 

- Plan je da se pri upisu u iduću školsku godinu sva djeca na sistematskom pregledu testiraju na vrijednosti kolesterola u krvi. Ako te vrijednosti budu premašile neki limit koji je definiran u našem projektu, tada se ta djeca upućuju na daljnju dijagnostiku kod pedijatra i on postavlja konačnu dijagnozu i započinje terapiju, kazao je Miličić. 

- Ide se testirati i obitelj djeteta, njegove najbliže, roditelje, braću, sestre. Ako se otkrije da i netko od njih boluje od hiperlipoproteinemije, onda se i takve osobe mogu zaštititi i liječiti, dodao je. 

Nakon prvih rezultata očekuje se veća učinkovitost. 

- Ovaj će projekt otkriti postojanje opasne bolesti kod naših ljudi. To je vrlo jeftin projekt koji će u prvoj godini stajati milijun kuna, što je vrlo mala svota u odnosu na novac koji konzumira zdravstvo iz opravdanih razloga, rekao je Miličić. 

65 posto odraslih osoba u Hrvatskoj nedovoljno je fizički aktivno, a 35 posto osmogodišnjaka pati od prekomjerne tjelesne težine. 

- Mi smo prema najnovijim statistikama najdeblja nacija u Europskoj uniji, što je velik problem cjelokupnog zdravstva jer je pretilost ili debljina povezana ne samo s kardiovaskularnim nego i s mnogim drugim bolestima, kazao je Miličić. 

- Nemamo mnogo osoba s morbidnom pretilošću kao što to možete vidjeti u SAD-u, ali ima jako mnogo preuhranjenih, dodao je. 

Promjena životnog stila 

Što učiniti da do pretilosti ne dođe?

- Ništa bez promjene stila života, bez zdrave prehrane i bez redovite tjelovježbe, istaknuo je Miličić.

Imamo kardiologiju na visokoj razini, ali imamo i jako puno toga učiniti.

- Problem zdravstvene osviještenosti vrlo je važan jer 80 posto problema u kardiologiji nastaje upravo zbog nezdravog načina života. I mi znamo da postoji odnos između stupnja razvijenosti neke zemlje i kardiovaskularnog zdravlja nacije.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: