Liječenje transplatacijom zdravih crijevnih bakterija

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci uspostavio je Fekalnu biobanku kao prvu zbiru humanih fecesa u Hrvatskoj u svrhu liječenja pacijenata transplantacijom fekalne mikrobiote, čija je primjena kod raznih gastroenteroloških oboljenja, od iznimne važnosti.

Oštećenje crijevne flore posljedično može dovesti do niza komplikacija. Nju uzrokuje čitav niz kroničnih crijevnih bolesti, infekcija ili pretjerane upotrebe antibiotika. Kako bi se oštećena crijevna flora oporavila, prije četiri godine je na riječkom KBC-u eksperimentalno učinjena prva fekalna transplantacija dobrih crijevnih bakterija.

- To nije transplantacija u pravom smislu riječi. To je transfer, jednostavno prijenos mikrobiote - mikroorganizama iz stolice zdravog davatelja onome tko ima neke probleme. Trenutno se takav postupak radi za one koji su oboljeli od klostridijum dificile infekcije, kaže prof. Maja Abram, predstojnica Zavoda za mikrobiologiju KBC-a Rijeka.

Prekomjerno korištenje antibiotika kod POSTCOVID-a? 

Dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, prof. Goran Hauser ističe da već nekoliko godina imamo takozvanu tihu epidemiju klostridijalnih infekcija i proljeva. Posljedica je to, kaže - POSTCOVID-a i liječenja ljudi velikom količinom antibiotika, možda i prekomjernom. Upravo kod ljudi s POSTCOVID-om, dodaje - fekalna je transplantacija izuzetno korisna.

Ponekad su najjednostavnija rješenja i najbolja. U svakom slučaju, ovaj postupak potvrđuje tu tezu.

- Zahvat je vrlo jednostavan. Najčešće se izvodi putem kolonoskopije. Uđe se u debelo crijevo do kraja i tu se ostavi oko 350-400 mililitara te tekućine. Postoji varijanta tzv. gornje fekalne transplantacije kad se putem specijalne sonde to stavi u tanko crijevo. Za to postoje određene indikacije. Međutim to je puno, objašnjava prof. Hauser.

Zbog sve veće potrebe i sve šire primjene ovog postupka, pojavili su se problemi u nedostatku materijala za transplantaciju. Kao rješenje problema nametnulo se osnivanje fekalne biobanke, prve na našim prostorima.

Odabir donora i pohrana uzoraka

Sama biobanka ne bi ispunjavala svoju svrhu bez donora. Odabir i priprema donora jedan je od najvažnijih kockica u mozaiku ovog projekta.

- Osoba mora biti zdrava, bez ikakvih kroničnih bolesti, autoimunih bolesti naravno, ali isto tako postavljaju se i upiti o nedavnoj antimikrobnoj terapiji, nedavnom putovanju, obolijevanju od nekih crijevnih bolesti i slično. Dakle jako puno pitanja nam sužava broj donora. Stolica se homogenizira, usitni sa sterilnom fiziološkom otopinom, da bude potpuno tekuća. Dobro se profiltrira i to je zapravo uzorak koji se pohranjuje, kaže prof. Maja Abram, predstojnica Zavoda za mikrobiologiju KBC-a Rijeka.

Visoka uspješnost ove metode potaknula je znanstvenike na nova istraživanja kojima bi se pokušalo liječiti i druga oboljenja kao što su upalne bolesti crijeva, sindrom iritabilnog kolona, pa čak i nekim neurološkim bolestima.

Fekalna biobanka u Rijeci za sada je jedina u Republici Hrvatskoj. Zatraže li bolnice iz drugih krajeva Hrvatske materijal za transplantaciju, on se u vrlo kratkom roku pod posebnim uvjetima, može isporučiti. Kako ističu stručnjaci, projekt lijepo funkcionira, a pred njima je kampanja za privlačenje što većeg broja potencijalnih donora.