06:23 / 16.03.2021.

Autor: Zdrav život/HRT

Probavni sustav, naše drugo 'ja'

Ilustracija

Ilustracija

Foto: - / Pixabay

Za crijeva se kaže kako su naš drugi mozak. Procjenjuje se kako u crijevima imamo 400 do 600 milijuna neurona, odnosno živčanih stanica. Poremećaj njihovog rada u tijelu može uzrokovati niz oboljenja, a neosporan je i njihov utjecaj na psihička oboljenja.

- Vrlo često su posljedica neravnoteže crijevnih bakterija i ostalih mikroorganizama koji šaljući na nekoliko načina svoje signale prema centralnom nervnom sustavu mogu dovoditi čak i do promjena raspoloženja, anksioznosti, depresije, kognitivnih smetnji, sve ono što možda do sada ili ono čega do sada nismo bili svjesni, kaže prof. Željko Krznarić, specijalist gastroenterologije.

Dvosmjerna suradnja mozga i crijeva

Ta se dvosmjerna suradnja između mozga i crijeva odvija na više razina – preko simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava, hormona te imunološkog sustava. Nismo sigurnim kaže prof Krznarić - tko je onaj prvi koji kreće u akciju. Često je to naš mozak i sve ono što u svakodnevnom životu izaziva određenu dozu stresa i nosi svoje posljedice i na probavni sustav. No često su to i promjene samog probavnog sustava, odnosno bakterijske flore, dodaje.

prof. Željko Krznarić

prof. Željko Krznarić

Foto: HTV / HRT

Zanimljivo je u kontekstu povezanosti središnjeg živčanog i probavnog sustava promatrati i neke poremećaje, promjene raspoloženja, anksioznost te depresiju, ali i sindrom iritabilnog crijeva te dispepsiju. Ti su poremećajim kaže prof. Krznarić, u osnovi su dobroćudni, ali silno narušavaju kvalitetu života.

Najnovija istraživanja idu u smjeru otkrivanja i primjene novih dijagnostičkih, a potom i terapijskih metoda.

- U konačnici, ako sve to traje dugo, da kod predisponiranih ljudi dođe do nastanka i ozbiljnijih bolesti, kao što je ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest. Ne bih se sad upuštao u hipoteze koje postoje da je moguća i sveza prema malignim bolestima kod jednog dugotrajnijeg izloženja kroničnoj upali i neadekvatnom odgovoru organizma. Znači ta interakcija s našim drugim ja, s drugim mozgom kad govorimo o toj disbiozi, bakterijama, virusima i gljivicama te samom funkcioniranju crijeva, zaista je jedan veliki izazov i danas bi mogao biti dio etiologije, patofiziologije brojnih poremećaja ne samo vezanih na probavni i centralni nervni sustav, naglašava prof. Krznarić.

Ovu složenu priču dodatno komplicira i stres. I to ne onaj akutni koji nas tjera na akciju, već kronični stres koji opterećuje i fizičko i mentalno zdravlje.

- Kronični stres može dovesti u probavnom sustavu do nastanka brojnih probavnih bolesti, primarno u samom crijevu. Znači nešto s čime se u ovom trenutku ne znamo nositi. Pokušavamo slati poruke i vi kad pogledate medije, kad pogledate i popularnu i znanstvenu literaturu, puno je poruka kako spriječiti ili kako se othrvati stresu. Lako je govoriti o tome, ali to je zaista jedan veliki problem, smatra prof. Krznarić.

Stručnjaci zato savjetuju preventivno djelovati na čimbenike na koje možemo – odbaciti nikotin i alkohol, optimizirati prehranu s obzirom na tjelesnu aktivnost te dati tijelu dovoljno vremena za kvalitetan odmor.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!