17:26 / 15.10.2021.

Autor: M.L.,K.D./Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Međunarodni dan bijelog štapa: "Često smo nevidljivi za neke koji dobro vide"

Međunardni dan bijelog štapa

Međunardni dan bijelog štapa

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

U Hrvatskoj se Međunarodni dan bijelog štapa obilježava od 15. listopada 1996., a na taj dan javnost se upoznaje s problematikom slijepih i slabovidnih osoba. To je ujedno i dan kada se daje počast svim dostignućima ove populacije koja svakim danom postaje sve samostalnija.

Povodom Dana bijelog štapa u Osijeku se danas odvija 12. po redu akcija pod nazivom „Prošetajmo zajedno“.

- Cilj nam je senzibilizirati građane grada Osijeka, a ciljna skupina su nam učenici osječkih osnovnih škola. Možemo se pohvaliti da nam je kroz ovu akciju već prošlo nekoliko tisuća učenika s nastavnicima, a naravno tu su i suradničke udruge koje nas prate. Hvala svima koji su odvojili svoje vrijeme da prošetaju s nama i dožive iskustvo slijepih osoba u realnim uvjetima – puno nam to znači, kazao je Stojan Bjelajac, predsjednik športske udruge slijepih „Svjetlost“ i dodao kako je grad Osijek puno sigurniji za slijepe osobe nego što je to bio prije.

- Ova naša akcija ukazuje na sve ono dobro što grad Osijek čini za osobe s invaliditetom.

Registar osoba s invaliditetom

Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ, Tomislav Benjak, kazao je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" kako se od 2001. godine vodi registar osoba s invaliditetom, u kojem se prate i pokazatelji o slijepim i slabovidnim osobama te osobama oštećenog vida.

- Mi svake godine publiciramo podatke, a 1. rujna 2021. godine zabilježeno je 586 tisuća osoba s invaliditetom, od čega je 19.137 slijepih i znatno slabovidnih osoba, kaže i dodaje kako je nedavno provedeno i istraživanje o kvaliteti života slijepih i slabovidnih osoba.

- Provedeno je multidimenzionalno istraživanje, u kojem je sudjelovalo oko 350 osoba, a čak 95 posto njih je naišlo na neke oblike diskriminacije i to najviše prilikom zapošljavanja, zatim u javnim ustanovama i u sustavu zdravstva. To je izuzetno važan podatak kako bi se skrenula pozornost na važnost unaprjeđenja politike za slijepe i slabovidne osobe, ističe Benjak.

"Često smo nevidljivi za neke koji dobro vide"

- Često smo nevidljivi za neke koji dobro vide i koji nas zaobilaze – i tu ne mislim na građane, jer njihova svijest za pomoć slijepoj osobi je sve veća. No, ne bih to rekao i za institucije, puno je stvari o kojima smo govorili na isti način prije 15 ili 20 godina. Pokrenuli smo kampanju i voljeli bismo da se o nama, kao i o svim osobama s invaliditetom, priča u više dana godišnje. Doista bismo htjeli biti u fokusu malo duže, jer se infrastruktura prilagođena nama mijenja. Postoje zvučni semafori, taktilne staze i stvari koje mora netko tko to radi raditi s nama, jer neće biti funkcionalno. Mi se uvlačimo u sve pore društva, nije samo socijala ta koja nas afirmira i koja nam treba pružiti određene usluge, nego i sva ministarstva i sva područja, jer smo na kraju i mi dio građanstva i opće populacije, kazao je Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih, gostujući u "Dobro jutro, Hrvatska".

Preporuča da se slijepoj osobi, za koju se čini da je korak nesiguran ili da nešto traži, spontano pristupi i ponudi pomoć.

- Ako vas osoba odbije, onda to treba prihvatiti. Možda osjeća da joj je ugrožena suverenost i samostalnost pa je oko toga dosta osjetljiva, kaže Perić.

Premalo dostupne literature za slijepe i slabovidne osobe 

Čest problem je i dostupnost literature za slijepe i slabovidne osobe – dostupno im je tek 0,22 posto jedinica knjižnične građe, odnosno od 100 tiskanih knjiga, slijepim osobama dostupna je tek petina jedne knjige.

- Već dugi niz godina pokušavamo učiniti nekakve pomake da te literature bude što više dostupno slijepima. Imamo jako dobru suradnju s Hrvatskom knjižnicom za slijepe. Važno je istaknuti da i Knjižnica za slijepe i zaklada prvenstveno moraju stvoriti te knjige, i tek ih onda učiniti dostupne slijepima. Prema istraživanju, slijepe osobe čitaju oko 46 knjiga godišnje – to ukazuje kolika je potreba slijepih osoba za informacijama, kaže Mirko Hrkač iz Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim“.

Problem je i porast vizualnih tipova informacija unutar suvremene kulture. Hrkač kaže kako postoje razni projekti kako bi se dio vizualnih kulturnih sadržaja prilagodili osobama s invaliditetom, ali sve je to jako malo, treba puni više tu ulagati.

- Mi kao zaklada imamo kapaciteta da možemo puno više napraviti, ali nam je potreba potpora Ministarstva kulture, napominje.

Benjak kaže kako pravobraniteljica HZJZ-a najviše pritužbi dobiva o zdravstvenim djelatnicima, koji ne znaju dovoljno o načinima ostvarivanja primjerenog kontakta s osobama s invaliditetom, uključujući slijepe i slabovidne osobe.

- Mi svake godine organiziramo za zdravstvene djelatnike diljem Hrvatske upravo te edukacije, kako i na koji način ostvariti primjereni kontakt s osobama s invaliditetom. Predavači su baš osobe s invaliditetom, tako da HZJZ tim aktivnim pristupom edukacija nastoji spriječiti niz tih primjedbi, objašnjava Benjak.

"Ne možete ostaviti slijepe osobe bez pratitelja"

- Najvažnije socijalne usluge su preko projekata, tako da videći pratitelj ili asistent ovisi o tome da li ima novaca u projektima. To ne može biti. Ne možete ostaviti slijepe osobe bez pratitelja, ljude u kolicima bez asistenata – to nije normalno, to si jedno društvo ne može dopustiti. Sad se pojavljuje situacija da neće biti natječaja iz Europskih fondova, i neće biti novaca za normalno funkcioniranje socijalnih usluga. To ne prihvaćamo, napominje Perić i dodaje kako Hrvatska još uvijek ima najmanju osobnu invalidninu.

- To nije fer. Očekujemo do kraja godine nacrt zakona za inkluzivni dodatak, koji bi trebao biti nešto više od 500 eura – što će biti polazišna točka da možemo normalnije funkcionirati, da nam se ne gase socijalne usluge jer nema novaca. Ne znam kako uvijek ima novaca za neke površnije stvari, a nema novaca za nas koji smo doista u potrebi i koji ćemo doista vratiti to svojim funkcioniranjem, svojim kompetencijama i talentima, ako nam omogućite sustav – da tu djelujem, zaključuje Perić.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!