Pretilost - ozbiljan zdravstveni problem u Hrvatskoj

20.08.2022.

10:49

Autor: Dobro jutro Hrvatska/HRT/I.B

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Izvor: / Shutterstock

Čak 65 posto odraslih ljudi u našoj zemlji živi s prekomjernom težinom, ozbiljan je to zdravstveni problem o kojem su u emisiji Dobro jutro Hrvatska govorili prof. dr. Davor Štimac koji se javio iz riječkog studija i Ivana Sabol, psihologinja u Udruzi za prevenciju prekomjerne težine.

Čak 65% odraslih ljudi u našoj zemlji živi s prekomjernom težinom, ozbiljan je to zdravstveni problem. Razlog za to su velike promjene u načinu života ljudi, smatra prof. dr. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

- Ljudi imaju mogućnost da unose mnogo nezdrave hrane, i to je jedan od najvećih problema. Međutim, problem je i kretanje – danas se ljudi kreću sve manje, vezani su uz ekrane i automobile, dodaje.

Napominje kako prekomjerna tjelesna težina jako negativno utječe na zdravlje ljudi - gotovo da nema sustava u organizmu koji nije zahvaćen i povezan s debljinom. Najčešće se govori o kardiovaskularnim bolestima i o šećernoj bolesti, no pogođeni su i brojni sustavi - od respiratornog, bubrežnog, pa do gastroenterološkog.

- Pretile osobe su često i depresivne i anksiozne, pa možemo reći da se radi i o psihološkim poremećajima. Pokazalo se da se i brojne zloćudne bolesti puno češće javljaju kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Tijekom covid pandemije takve su osobe puno češće završavale u bolnicama na respiratorima i jedinicama intenzivne njege, te puno češće i nisu preživjele covid infekciju, napominje Štimac.

Ivana Sabol
, psihologinja u Udruzi za prevenciju prekomjerne težine, kaže kako je debljina definitivno posljedica prevelikog unosa hrana, a premale potrošnje energije.

- Već u djetinjstvu započinju procesi slaganja masnog tkiva, koje je poslije teško izgubiti. Djecu već u ranom djetinjstvu nauče na lošu prehranu, i to im postane loša navika – a navike se jako teško mijenjaju, kaže. Dodaje kako je, osim funkcije ‘goriva’ koju ima, važno da nam je hrana ugodna okusom i mirisom, što nerijetko nije slučaj kod ‘zdrave’ hrane – iz tog razloga mnogi biraju jesti nezdravu hranu. Iako je zdrava i kvalitetna hrana često mnogo skuplja od nezdrave, što je još jedan razlog zbog čega mnogi biraju onu nutritivno lošiju hranu, Sabol ističe kako danas ipak postoje zdrave opcije s prihvatljivim cijenama.

Kod osoba koje se javljaju u Udrugu za prevenciju prekomjerne težine, priča Sabol, uvijek postoji pozadina priča i razlog za njihovo prejedanje.

- Hrana je ponekad zamjena za nešto drugo. Ljudi se osjećaju loše, nevoljeno, i to je veliki problem kojeg često nisu svjesni. Traže ljubav, a nalaze utjehu u hrani, ističe. Pretilost je bolest, dodaje Štimac, iako ju i sami liječnici često tako ne deklariraju.

- Sve kreće od liječnika obiteljske medicine koji najbolje poznaje svoje pacijente – dio pacijenata može se liječiti na taj način. No, u našim bolnicama postoje liječnici koji se bave specifično debljinom, postoje interdiciplinarni timovi za debljinu, lijekovi, endoskopske metode. Za ekstremne slučajeve debljine mogu se činiti operativni zahvati. Potreba je tu i podrška nutricionista i psihologa - to je multidisciplinarni problem, koji je širok društveni problema i morali bi se više baviti njime i osvještavati ga, ističe.

Na nedavnom kongresu liječnika donesene su nove smjernice u radu s osobama s prekomjernom tjelesnom težinom – od toga da bolest treba prepoznati, procijeniti njezino stanje, znati preporučiti metodu liječenja, postaviti cilj, do kasnije praćenja stanja pacijenta.

- Liječenje debljine znači promjenu životnog stila, i to je problem čitave nacije. Moramo pokrenuti naciju u dva smjera – prvo je povećano kretanje i zdraviji način života, a drugo je promijeniti pristup hrani. Problem treba rješavati dugoročno, nema brzih rezultata, zaključuje Štimac.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!