Sve više Hrvata pati od pretilosti, najlošiji u Europskoj uniji

16.03.2022.

14:19

Autor: Dobro jutro Hrvatska/HRT/I.B.

O debljini u DJH

O debljini u DJH

Foto: Dobro jutro Hrvatska / HRT

Gotovo dvije trećine odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. Prema podacima posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, objavljenima sredinom prošle godine, Hrvatska je najgora zemlja kada je u pitanju prekomjerna tjelesna masa.

Posljednjih nekoliko desetljeća problem prekomjerne težine aktualna je tema u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Istraživanja pokazuju da sve više Hrvata pati od pretilosti.

- Ne možemo se pohvaliti - prvi smo na ljestvici u zemljama Europske unije kad je riječ o prekomjernoj tjelesnoj masi. Čak 65 posto Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu. Imamo i najdeblje muškarce među zemljama Europske unije – čak 73 posto. Prave pretilosti je oko 23 posto. Ako pogledamo svijet, 2 milijarde ljudi ima prekomjernu tjelesnu masu, a 650 milijuna je pretilo, kaže endokrinologinja, internistkinja i dijabetologinja dr. sc. Martina Matovinović iz KBC-a Zagreb.

Indeks tjelesne mase, objašnjava Matovinović. mjeri se "surogatnom" metodom – ako je indeks veći od 30 kilograma po kvadratnom metru, govorimo o pretilosti. Ako je veći od 25, riječ je o prekomjernoj tjelesnoj masi.

Danas se obilježava Hrvatski dan debljine, dok se 4. ožujka obilježio Svjetski dan debljine.

- Kako smo dio Europskog društva za debljinu, dobili smo nekakav 'grant' i organizirali veliku javnozdravstvenu akciju u kojoj smo uspjeli pokrenuti cijelu Hrvatsku – u KBC-u Zagreb, u mnogim bolnicama, ljekarnama. Mjerili smo tjelesnu masu, dijelili smo brošure koje smo tiskali, a dan nakon toga smo imali tjelovježbu i uključile su se tisuće ljudi. Ta osviještenost od Svjetskog dana debljine, do danas kad je Hrvatski dan debljine, ide i dalje, kaže doc.dr. sc. Maja Baretić, endokrinologinja, internistkinja i dijabetologinja u KBC-u Zagreb, koja zajedno s Matovinović radi u referalnom Centru za liječenje debljine Republike Hrvatske.

Kad govorimo o uzrocima debljine, glavni je onaj gdje postoji nesrazmjer između unesene i potrošene energije.

- Imamo posljedice zbog našeg sjedilačkog načina života, umjesto onog koji bi trebao biti u pokretu. Naš metabolizam i geni nisu naučeni na statički način života koji provodimo. Postoje geni koji povećavaju rizik za razvoj debljine, ali oni mogu povećati indeks tjelesne mase svega 2 posto. Te osobe moraju više paziti na tjelesnu aktivnost i na prehrambeni unos od onih koji nemaju taj genetski rizik, ali zapravo i jedni i drugi mogu biti vitki. Ne možemo se oslanjati na tu genetsku predispoziciju, objašnjava Matovinović.

Dodaje kako posljedice debljine mogu biti hormonalne, poput inzulinske rezistencije, dijabetes ili kardiovaskularne bolesti, ali napominje kako one ne mogu biti uzrok debljine. Mnogo je bolesti, dodaje Baretić, koje proizlaze iz debljine.

- Šećerna bolest, srčano-žilne bolesti, ateroskleroza, povišeni krvni tlak i povišene masnoće, lokomotorni sustav. I niz zloćudnih bolesti, kao što su tumori, imaju veze s debljinom. Zatim je i fertilitet manji, a da ne govorimo o samopouzdanju, a i niz bolesti iz depresivnog aspekta mogu biti povezane s debljinom. Nema bolesti koja nije direktno vezana uz debljinu, naglasila je.

Prehrana je najvažnija, dok se često preporuča ona mediteranska kao jedna od najzdravijih.

- To je uobičajena, normalna prehrana, s lokalno dostupnim namirnicama. Hrvatska je 2013. stavljena na listu nematerijalne kulturne baštine s mediteranskom prehranom, a mi je se zapravo najmanje pridržavamo. Posljednjih godina pokazalo se da je ubrzani način života jednako zahvatio i otoke, i Slavoniju, i da je problem debljine možda najveći u Mediteranu. Kako to? Činjenica je da postoji mogućnost da mi i ostale mediteranske zemlje imamo genetsku predispoziciju za to da budemo podložni drukčijem tipu prehrane. Mediteranska prehrana ne mora biti skupa, jednostavna je za pripremu, ističe Baretić.

Životne navike teško je mijenjati i odluka se teško pridržavati. Kako na to utjecati?

- Dobro je namirnice koje ljudi vole pripremati na drukčiji način. Primjerice, ako netko jako voli krumpir, nema smisla potpuno ga izbaciti iz prehrane, ali on ne mora biti pržen – može biti pečen na suho, ili kuhan. Bitno je i osvijestiti količinu. Upravo su grickalice odgovorne za povećanje tjelesne mase – naš mozak to neće percipirati kao da smo jeli. Trebali bismo sjesti i jesti barem 20 minuta u miru, da hrana dođe do želuca. Onda nam je i veći osjećaj sitosti. Problem su i zaslađeni napici – jedino pravo piće je voda, sve ostalo su nekakvi dodaci, Matovinović.

Baretić savjetuje kako bi bilo dobro ustati pola sata ranije i doručkovati, izbjegavati zaslađena pića i raditi tjedni plan prehrane.

- Kupujte ciljano. Umjesto grickalica, ponesite sa sobom malo badema ili oraha. To su jednostavne preporuke, koje doista mogu djelovati na tjelesnu masu, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!