Svjetski je dan debljine. Prema podacima Eurostata, Hrvati su, uz Maltežane, najdeblja nacija u Europi. U našoj zemlji gotovo dvije trećine odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu. Posebno zabrinjava to što prekomjernu težinu ima svako treće dijete u dobi između 8 i 9 godina.
Gospođa Anica se, kaže, bori s kilogramima otkako se rodila.
- Sve mi onemogućuje, ne mogu se kretati ni ništa, smeta me strašno, kaže Anica Janjetović.
U Hrvatskoj od pretilosti pate gotovo svaki četvrti muškarac i žena, a svako treće dijete u dobi od 8 i 9 godina ima povećan rizik da mu se taj problem pojavi - u starijoj dobi. Zato je važna prevencija. U KBC-u Zagreb mjerila se razina šećera, krvni tlak i tjelesna masa.
- Izmjerila sam tlak, šećer, sad ću i težinu i to mi najteže pada. Osim o svom psihičkom zdravlju, brinem i o fizičkom, pogotovo nakon korone, kaže jedna gospođa.
- Ljudi koji uzimaju nekakvu terapiju, većim dijelom su rezultati bili dobri, osim dvoje koji su imali ekstremno visoki tlak, kaže Nada Rabađija, medicinska sestra Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb.
Visoki tlak zovu i tihim ubojicom na koji, uz ostalo, utječe i pretilost.
- Mi ne osjećamo problem debljine kao nekakvu bol, temperaturu ili kao ozljedu, ali to je nešto što trajno utječe na naš organizam i na kraju završava sa srčanim udarom, moždanim udarom i mnogim drugim problemima, kaže Maja Baretić, voditeljica Referalnog centra za liječenje debljine RH.
Važan je faktor količina sna, kao i emocionalno stanje.
- Jer često vidimo kada postoje određene poteškoće u tom segmentu ljudi pojačano jedu, kaže Nada Rabađija, medicinska sestra Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb.
Ne smije se zanemariti ni tjelesna aktivnost. Poražavajući su podaci i u tom području. Redovito je tjelesno aktivno manje od 10 posto osoba u Hrvatskoj.