Sve se više osoba u borbi s kompulzivnim prejedanjem

07:00 / 27.05.2022.

Autor: Mateja Ribičić/Dnevnik 3/HRT

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Dnevnik 3 / HRT

Više od 40 tisuća ljudi u Hrvatskoj ima neki od poremećaja hranjenja. U zagrebačkoj Klinici za psihijatriju "Sveti Ivan" održan je stručni skup "Psihička težina debljine". Stručnjaci koji rade s osobama s prekomjernom tjelesnom težinom upozorili su na najčešći poremećaj - kompulzivno prejedanje.

Broj osoba koje se bore s kompulzivnim prejedanjem ubrzano raste, a posljedice mogu biti - opasne za život. Taj poremećaj pobijedila je Gracijela.

- Kad mi se dogodi nešto na poslu, bilo što s čim se nisam ugodno osjećala - to sam naprosto kompenzirala s hranom. Onda sam vremenom povezala te neke svoje obrasce ponašanja sa svojim osjećajima i shvatila da jedem kad se loše osjećam, priča Gracijela.

Javila se u Kliniku za psihijatriju Sveti Ivan i priključila njihovu programu. Ondje s pacijentima, godinu dana, radi tim stručnjaka.

- Obično nas pitaju pa što prvo liječiti - neku depresiju, prejedanje ili neku tjelesnu bolest. Treba čovjeka gledati kao cjelinu, treba sve liječiti odjednom, smatra primarijus Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan".

A da bi se pacijent izliječio - ključno je otkriti što je uzrok prejedanja. Psihijatar Hrvoje Handl kaže kako je ključno da ljudi nauče zašto se prejedaju kako bi mogli smršavjeti. Ali, naglašava - "ne onoliko koliko im diktiraju društvo i društvene mreže, već onoliko koliko je dovoljno da se bolje osjećaju i da budu zdraviji".

Iz Klinike ističu da su najčešći razlozi prejedanja - emocije.

- Može biti ljutnja, tuga - ekstremna. Žalovanje, gubitak koji se ne može procesuirati na zdrav način nego se bježi. To se sve radi nesvjesno, ne radi se namjerno. I onda na kraju dolaze sram i krivnja, kaže socijalna pedagoginja Ivana Kurtov.

Dođe li do pretilosti, opasnost za zdravlje predstavljaju rigorozne dijete i nagli gubitak kilograma, tvrde liječnici. Nutricionistica Maja Žanko objašnjava kako u klinici rade na tome da vratie signale gladi i sitosti i to uvođenjem pet obroka u danu.

A jede se svega po malo - doručak, ručak, večera, dva međuobroka. Jede se svega po malo i ni jedna hrana nije zabranjena. Važna je mjera, dodaje.

Programom se obuhvaća i obitelj oboljelih. Zajedno uče kako uvoditi zdrave navike i pravilno se hraniti jer važno je da snažnu potporu imaju i kod kuće.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!