11:06 / 20.02.2021.

Autor: Kod nas doma/HTV

O anoreksiji, bulimiji - i kompulzivnom prejedanju

Živjeti s poremećajem u prehrani

Živjeti s poremećajem u prehrani

Foto: Kod nas doma / HTV

Poremećaji u prehrani ozbiljan su zdravstveni problem koji se često javlja kod mlađe populacije. Glavni uzrok loše je psihofizičko stanje organizma, s kojim se vrlo teško nositi i suočiti.

Upravo s tim problemom bori se i Mateja Klemenčić, 32-godišnja profesorica španjolskog i ruskog. Od djetinjstva je bila na raznim dijetama, ali njeni pravi problemi s hranom započeli su s 23 godine – krenulo je s izbacivanjem nekih namirnica, zatim je sve manje jela i sve više vježbala, a na kraju se okrenula kompulzivnom prejedanju:

- Trpam ogromnu količinu hrane u sebe i jednostavno se ne mogu kontrolirati. Nakon toga krene ogromna krivnja i sram, objašnjava Mateja.

Kaže kako ju često pitaju je li imala teško djetinjstvo:

- Baš suprotno, imala sam jako sretno djetinjstvo, ali sam svejedno kroz život razvila negativnu sliku o samoj sebi; osjećaj manje vrijednosti, nisko samopouzdanje i samopoštovanje. Na neki način sam pokušavala izgraditi sve to kroz izgled, kaže Mateja, koja nije bila ni pothranjena niti pretila, pa je svoj problem s prehranom mogla vješto sakriti.

- Izbjegavaš pozive, nisam čak htjela ni tražiti posao, u strahu da će ljudi misliti da sam predebela. Povučeš se skroz u sebe od svega - prijatelja, partnera…, priča Mateja, koja se bojala da je drugima teret i dosadna.

Ipak, shvatila je da problem ne može riješiti sama te se obratila za pomoć Centru za poremećaje hranjenja "Bea" – tako je započeo njezin oporavak. Dijagnosticirana joj je ortoreksija i nepurgitivna bulimija.

Mateja kaže kako je proces oporavka dugotrajan i zahtijeva strpljenje.

- Rekla bih da sam ozdravila i da sam oporavljena, kaže, ali napominje kako i dalje ponekad ima trenutke nesigurnosti.

- Ali, prepoznam to i oni više ne upravljaju sa mnom, kazala je za emisiju HTV-a Kod nas doma.

Danas Mateja ima zdrav odnos prema hrani, a svoju priču i savjete dijeli na društvenim mrežama.

- To mi je najteža stvar koju sam uspjela pobijediti – to mi daje snagu za dalje, znam da mogu sve što želim. Najponosnija sam na to što sam se prihvatila takvu kakva jesam, sretna je Mateja.

Psihologinja Jelena Balabanić Mavrović iz Centra za poremećaje hranjenja "Bea", ističe kako su poremećaji hranjenja mentalna oboljenja. Postoje 3 tipa – anoreksija, bulimija i kompulzivno prejedanje.

- Anoreksija je povezana uz pothranjenost; bulimija je bazirana na povremenim prejedanjima, nakon kojih slijede kompenzacijska ponašanja; a kod kompulzivnog prejedanja ljudi pate od napadaja prejedanja bez kompenzacijskog ponašanja, kaže Jelena.

Ističe kako od anoreksije i bulimije uglavnom obolijevaju mladi, i to većinom djevojčice u osnovnoj i srednjoj školi, dok je kompulzivno prejedanje prisutnije u zreloj dobi, iako se može javiti i ranije.

Jelena kaže kako se poremećaj može prepoznati onda kada odnos prema hrani i tijelu postaje najvažniji i isključivi kriterij po kojem vrednujemo sebe: „

- Ako jedemo 'zdravu i ispravnu hranu', osjećamo se dobro, čak superiorno i nadmoćno; dok kad pojedemo primjerice krafnu ili se udebljamo dvije kile – onda je to kraj svijeta, mi kao osobe ne vrijedimo. Ako prepoznamo tu rigidnost i strogost prema sebi, to bi moglo značiti da razvijamo poremećaj hranjenja, kaže.

Uloga roditelja bitna je stavka – oni moraju prepoznati problem i biti uz svoju djecu, te potražiti stručnu pomoć psihologa.

- Ako roditelji uvide da se nešto čudno događa, da se djeca zadržavaju u kupaonici nakon obroka ili se odvajaju, treba se obratiti stručnjaku i što ranije krenuti s psihoterapijom i psiho edukacijom, ističe Jelena i dodaje kako u Hrvatskoj postoje izvrsni stručnjaci za poremećaje hranjenja. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!