Tko ima prioritet na transplantaciju organa i koliko se na njega čeka?

Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva obilježen je u petak 26. svibnja. Na taj način izražava se solidarnost i podrška svima koji čekaju presađivanje te zahvala svim darivateljima i njihovim obiteljima na plemenitoj odluci da spase živote onih kojima su novi organi jedina opcija. 

Srce, bubrezi, jetra, gušterača, pluća - samo su neki od organa koji se presađuju u našim bolnicama, a prema broju donora i transplantacija među najboljima smo u svijetu. Presađivanje organa i tkiva je, može se reći, kruna kirurgije, složen proces u kojem sudjeluje uigran tim različitih stručnjaka.

- U Hrvatskoj se organi presađuju od '70-ih godina prošlog stoljeća, ali otkad smo ušli Eurotransplant 2007. došlo je do procvata transplantacijske kirurgije. S današnjim danom nema solidnog organa koji se ne presađuje uspješno u Hrvatskoj, rekao je Stipislav Jadrijević iz Kliničke bolnice Merkur u emisiji "Studio 4".

Hrvatski liječnici naprave oko 400 transplantacija godišnje.

Hrvoje Gašparović iz KBC-a Zagreb rekao je kako je tijekom pandemije u svijetu zabilježen pad transplantacijskih zahvata. Međutim, u postpandemijskoj godini došlo je do porasta broja transplantacija na takvoj razini da je nedoknađen gubitak tijekom COVID-a.

- U posljednje dvije godine u KBC-u Zagreb povijesno gledano učinjen je najveći broj transplantacija srca, 28 transplantacija u 2021. i 27 transplantacija u 2022. godini, rekao je Gašparović.

U prvih pet mjeseci ove godine obavljeno je više od 50 transplantacija različitih organa.

Što se najviše transplantira?

Dr. Jadrijević je otkrio da se najčešće presađuju bubrezi i jetra.

- U najboljim godinama smo imali oko 130 transplantacija jetre, prošle i ove godine taj broj se kreće oko 100. U KB Merkur preseđuju se gušterača i tanko crijevo te bubrezi.

U posljednje dvije godine u KBC-u Zagreb počela su se transplantirati u pluća.

Liste čekanja i tko ima prednost

Prvi puta u ovoj regiji obavljena je i kombinirana transplantacija srca i jetre na kojoj su radila četiri kirurška tima.

- Iznimno je važno da su timovi koordinirani. Različiti organi imaju različita vremena ishemije koja mogu tolerirati. Srce ima najkraći period ishemije, onaj dio vremena kad je organ izvađen iz tijela, i taj period iznosi četiri sata. To vrlo često znači da putujemo u drugu državu, od trenutka kada se srce uzme, plus transport i implantacija u Hrvatskoj mora proći manje od četiri sata, pojasnio je Gašparović.

Na listi čekanja za organe trenutno je 500 do 600 ljudi u Hrvatskoj. Prioritet na organe imaju pacijenti kojima je "preostalo manje vremena", otkrio je Jadrijević.

- Netko čeka pola dana, a netko pola godine, dodao je.

- U Europi postoji jasan trend u primanju sve starijih donora, a razlog tomu leži u velikoj diskrepanciji između broja ljudi koji bi imali potencijalnu korist od transplantacije srca i onih koji dobiju organ. Na svjetskoj razini dva do dva i pol milijuna ljudi boluje od teškog oblika srčanog zatajanja, a broj transplantacija srca koje se izvedu na godišnjoj razini je oko 5500. Ta ogromna diskrepancija znači da postoji veliki prostor za napredak u smislu tehnoloških sustava kao što je mehanička potpora srcu, ali i proširenju donorskih bazena, rekao je Gašparović.

Tko može donirati organ?

Ukoliko u Hrvatskoj postoji hitan pacijent za neki organ, on ga može dobiti u roku od 48 sati iz neke od zemalja članica Eurotransplanta.

Hrvatski državljani mogu dati svoj potpis da ne žele donirati organe nakon smrti. Takvih pacijenata ima dvije do tri tisuće.

- Ako obitelj ne da pristanak mi nećemo uzeti organ, iako to zakonski možemo, čak i ako pacijent ima donorsku karticu, rekao je Jadrijević.

Više pogledajte u videu: