07:02 / 04.05.2021.

Autor: Ana Papec/Regionalni dnevnik/IMS/I.Z./HRT

Uzgoj povrća i voća na biodinamički način

Uzgoj kultura na biodinamički način

Uzgoj kultura na biodinamički način

Foto: HTV / HRT

Proljeće je pravo vrijeme za izradu "pripravka 500" prema recepturi antropozofa Rudolfa Steinera. Njime se obogaćuje tlo, stvara humus te potiče rast korijenja i mikrobiološka aktivnost. U Lužanu Biškupečkom nedavno je održana radionica iskapanja pripravka - gnoja iz kravljega roga, koji je u zemlji odležao oko pola godine. 

Na imanju gospođe Amalke u tijeku su pripreme za novu vrtlarsku sezonu. Već nekoliko godina povrće i voće uzgaja na biodinamički način. U suradnji s Centrom dr. Rudolf Steiner redovito organizira i radionice izrade pripravaka kojima se štite korisni mikroorganizmi u tlu i potiče rast biljaka.

Pripravak potreban za poboljšanje kvalitete tla je gnoj iz kravljeg roga i on je osnova za takav vid poljoprivrede.

- Prošle godine smo zakopali nekakvih 500-600 rogova. Ti rogovi su namijenjeni za sve one koji su zainteresirani ući u ovakav oblik proizvodnje, tako da tko god je zainteresiran slobodno nazove u Centar dr. Rudolf Steiner i dobit će pripravak koji mu je potreban za proizvodnju, kazala je savjetnica za biodinamičku poljoprivredu u Centru dr. Rudolf Steiner Donji Kraljevec Amalka Vukelić.

Mnogobrojni poljoprivredni proizvođači, ali i svi oni željni novih znanja o ekološkom uzgoju nazočili su iskapanju rogova iz zemlje.

- Za sada su odlični dojmovi, jer smo vidjeli otkapanje rogova na jednoj pristojnoj dubini. Kod nas u Istri je to faktički nemoguće, jer mi koliko god zagrebemo imamo kamen, naglasio je istarski vinar Daniel Bastijančić.

Kamena na sreću nema u varaždinskim brežuljcima, gdje se u ranu jesen kravlji rogovi punjeni gnojem zakopaju u zemlju na dubinu od najmanje četrdesetak centimetara i tamo ostaju sve do proljeća. Nakon čega slijedi iskapanje i čišćenje rogova te spremanje za gnojidbu zemlje.

- Svi oni organizmi koji žive u tlu aktiviraju se, lakše razgrade organsku masu koju dajemo tlu i stvorimo humus koji je neophodan da bi biljke uopće mogle živjeti i razvijati se, poručila je Vukelić. 

Dovoljno je 88 grama pripravka na jedan hektar. Biljke posađene na takvom tlu pripadaju u organske namirnice vrhunske kvalitete.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!