Žene nerijetko zanemaruju simptome moždanog udara

U Hrvatskoj od moždanog udara umire dvostruko više žena nego od raka dojke. Iako pogađa oba spola, žene su u većem riziku, a često imaju i drugačije, atipične simptome.

Kako bi se podignula svijest o prevenciji moždanog udara, u našoj je zemlji prije pet godina pokrenuta javnozdravstvena kampanja "Dan crvenih haljina".

Željka Leljak Gracin: Ruka se počela trzati, jako sam se uplašila

Prije godinu dana Željka je doživjela moždani udar. To jutro ni po čemu nije mogla naslutiti što će joj se dogoditi.

- Nitko nije mogao primijetiti, ni moj muž, ni prijateljica s kojom sam popila kavu. Osjećala sam da mi je hladno za lijevu ruku, imala sam osjećaj kao da me netko polijevao vodom i onda je ta ruka počela se trzati kao da nije moja, jako sam se uplašila, kazala je Željka Leljak Gracin.

Sreća je, kaže, što su kolege na poslu brzo prepoznali simptome i pozvali hitnu. Za razliku od muškaraca, žene češće imaju atipične, nejasne simptome.

- Žene još imaju i neke druge komorbiditete, odnosno prateće bolesti, koje povećavaju rizik od moždanog udara kao što je migrena, hormonalni poremećaji, ili tijekom trudnoće, odnosno neposredno nakon trudnoće, poručila je specijalist neurolog prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, dr. med.

Svaka minuta ključna je u liječenju. Više žena umre od moždanog udara nego od raka dojke. Zato se diljem Hrvatske pokušava educirati građane - osim javnozdravstvene akcije u Zagrebu, o rizičnim faktorima i simptomima održano je predavanje i u Varaždinu.

- Kroz godine se primijetilo da se žene zanemaruju, da se rjeđe odazivaju kad primijete simptome, da im duže treba da se odvaže i potraže liječničku pomoć, naglasila je neurologinja u OB-u Varaždin dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, dr. med.

Moždani udar kod žena teže se prepoznaje, manje je istražen i kasnije se liječi. Svrha kampanje "Dan crvenih haljina" je da se to promijeni.

Dan crvenih haljina počeo se diljem Hrvatske obilježavati već danas. Jedna od akcija održana je na zagrebačkom Cvjetnom trgu gdje su građani imali priliku savjetovati se s liječnicima, razgovarati o specifičnostima te provjeriti vlastiti rizik za nastanak moždanog udara.

- Kada je potreban neurorehabilitacijski proces, to je nešto što zahvaća cijelu obitelj, ne samo bolesnika jer mora doći do mnogih promjena. Moždani udar je ograničavajuć na sve ono što je bilo do trenutka njegova nastanka, rekla je Dinah Vodanović, logoped Klinike za neurologiju pri KBC Zagreb.

- Preko 80 posto moždanih udara je uzrokovano začepljenjem krvne žile, a današnjim metodama liječenja mi taj ugrušak možemo ili rastopiti određenim lijekovima ili mehaničkim putem izvaditi, samo ako osoba dođe na vrijeme, rekla je dr. Zdravka Poljaković, specijalist neurolog.

Novinarka HTV-a Jelena Šarić javila se s Cvjetnog trga.

- Ovdje postoji velik interes građana za ovu javno-zdravstvenu akciju, rekla je.

Prof. dr. Zdravka Poljaković objasnila je što sve građanke danas mogu obaviti mjerenje tlaka i šećera u krvi.

- Kao što znamo, to su i najvažniji čimbenici za razvoj moždanog udara. Ono što je posebno kod ove akcije je razgovor s neurolozima i logopedima, liječnicima koji se baš bave moždanim udarima, odnosno bolestima krvnih žila mozga. Tijekom tog razgovora pokušavamo ne samo saznati koji su čimbenici rizika kod dotične osobe, nego ćemo pokušati dati i neke upute, savjete, na neki način objasniti osobi kako da na njih utječe, rekla je.

Objasnila je zašto su žene više ugrožene. 

- Svi rizici koji postoje u muškaraca, postoje i u žena, no žene imaju i neke dodatne. Jedan je biološki čimbenik. To su hormonalne promjene kod žena, vezane uz trudnoću, menopauzu, čak i primjena hormonalne terapije koja je češća u žena. Sve te promjene utječu na moguće poremećaje zgrušavanja, odnosno na povećani rizik stvaranja ugruška. Osim toga imamo bolesti koje su češće u žena, kao što je migrena - za koju je dokazano da povećava rizik od moždanog udara, posebice ako je kombinirana s pušenjem. Bolesti krvnih žila, koje su također češće u žena, primjerice razvoj aneurizme, odnosno proširenja pojedinih dijelova stijenke krvne žile koje onda mogu rezultirati krvarenjem u području moždanih ovojnica. Na kraju, žene češće boluju od nekih autoimunih bolesti, samo ću spomenuti štitnjaču i depresiju. Na kraju nešto banalno, žene jednostavno žive duže. Što dulje živiš, imaš nažalost veći rizik za određene prateće bolesti, kao što je na prvom mjestu poremećaj rada srca, koji dvostruko više ugrožava žene, kazala je.

Simptomi moždanog udara nisu isti kao ranije

- Liječenje moždanog udara je, moram to naglasiti, u posljednjih 10-15 godina zaista doživjelo revoluciju. Do tada je moždani udar bio bolest koju smo liječili samo simptomatski, sve je ovisilo o rehabilitaciji. Posljednjih godina imamo mogućnost uzročnog liječenja moždanog udara, s obzirom na to da je preko 80 posto moždanog udara uzrokovano ugruškom koji začepi krvnu žilu. Mi danas imao mogućnost da taj ugrušak ili otopimo lijekovima ili čak mehanički izvadimo. Međutim, za to postoji određeni vremenski prozor. Dakle, ako osoba ne stigne na vrijeme, ta metoda liječenja, nažalost, otpada. Žene, zbog svojih atipičnih simptoma, koji puta, dolaze kasnije. Jedan razlog su atipični simptomi, drugi je čisto ženska psihologija. Mi se hoćemo prvo pobrinuti za obitelj, pa za posao, pa negdje dolazimo na kraju te hijerarhijske ljestvice i to je, recimo, važan dio svijesti žene i općenito cijele populacije koju želimo promijeniti ovom akcijom, istaknula je.