David Skoko otkrio može li se od muškata napraviti med

U osmom nastavku serijala “Motor, loza, kuhača” chef David Skoko otputovao je u Istru u mjesto Momjan na samoj granici Hrvatske i Slovenije. Ovaj put, destinacija je bila obitelj Kozlović koja svoju vinogradarsku priču gradi već 120 godina. Njihova je vizija očuvati autohtone istarske sorte – Teran, Muškat momjanski i istarsku Malvaziju.

Za Kozloviće možemo reći da su svojevrsni zaštitnici malvazije. Devedesetih godina odlučili su modernizirati pristup toj sorti i tako su je doveli na listu prestižnih vina. Njihova Malvazija dobila je platinastu medalju Decanterove Svjetske vinske nagrade, s najvećim brojem bodova u hrvatskoj vinarskoj povijesti. Njihova vinarija uvrštena je među 60 najljepših na svijetu po izboru svjetski poznatog sommeliera Pabla Bassa.

Malvaziju su tijekom 90-ih godina dignuli na svehrvatski nivo pa je ona postala poznata. Kako je David Skoko opisao - bila ja poprilično greza.

- Takva su bila sva vina, s jedne strane si imao tu neku industriju koja je radila tako kako kao je radila, a drugo su bili ti slobodni umjetnici, seljaci koji su radili kako su znali. I onda kako uspije – ako uspije dobro, a ako ne – popit će se se svejedno, rekao je Gianfranco Kozlović.

Kako su Kozlovići razbili mit o lošem vinaru?

Istrijani su nekad bili dobri vinogradari, a slabi podrumari. Ali to se promijenilo, za obitelj Kozlović možemo reći za su začetnici tih promjena.

- To nam je bila prva misija, kako razbiti taj mit o lošem vinaru koji je marljiv, koji sve odradi, ali vino se ukiselilo – što sad. Trebalo je prvo naučiti nešto o tome, pa onda pomalo mijenjati tu opremu, tehnologiju, objasnio je Kozlović.

Gianfranco i njegova kći Gianna odveli su Skoku u vinograd Santa Lucia nadomak Buja koji se ubraja među najvrjednije vinogradarske položaje u Hrvatskoj zbog mikroklime, konfiguracija, sastav tla. I eto čuda. Upravo Gianna preuzima brigu za taj vinograd i čini se da će ona preuzeti brigu oko stavljanja Terana na pijedestal kao što je to bilo s Malvazijom.

Može li se od muškata napraviti med?

Svi pričamo o ekologiji i koliko je važno sačuvati prirodu oko nas, pa je obitelj Kozlović postavila i košnice uz vinograd. Zašto su košnice u vinogradu, koliko je to važno i mogu li napraviti med od muškata?

- Važno je imati pčele u ekosistemu, u ekološkom načinu zaštite koristiš sve na bazi bakra i sumpora, a pčele i ostali kukci mogu bez problema živjeti u blizini vinograda, objasnila je Gianna te otkrila kako su “pčele jedan vrlo dobar indikator i dokaz da je ovo ekološki pristup i da stvarno radimo tako kako kažemo”.

Jedno je sigurno - med od muškata nećemo nikada dobiti. A čemu onda služe pčele u vinogradu, osim kao potvrda ekološkom uzgoju? Pčele su važne i zbog zelene gnojidbe.

- To su različite vrste biljaka koje se koriste za tu zelenu gnojidbu. Za razvoj tih biljaka trebaju oprašivače, a to su pčele. Tlo koje je tako pokriveno, koje ima puno korijenja unutra dosta je rahlo, nije toliko zbijeno, puno mikroorganizama živi unutra i razmnožava se. I to je najzdravije tlo. Zato je i zelena gnojidba jedan od najzdravijih načina gnojenja uopće, objasnili su Gianfranco i Gianna.

Cijela ova priča o vinu i medu nadahnula je Skoku da napravi jedan desert s medom i momjanskim muškatom, a kako mu i pogled seže do mora pripremat će i ribu.

Na meniju koji je pripremio za svoje domaćine našli su se pečena grdobina s krumpirom, cvjetovi tikvice punjeni kozjim sirom, salata od malih hobotnica, frigane trilje, buzara sa školjkama i za desert marelice u medu i muškatu.

Ako ste propustili ovu epizodu novog kulinarsko-putopisnog serijala "David Skoko: Motor, loza, kuhača", možete ju besplatno pogledati na našoj multimedijskoj platformi HRTi.