Kornati slave obljetnicu, ali pitanje zaštite prostora i dalje ostaje otvoreno

U Hrvatskoj, koja ima više od šest tisuća kilometara obale i bogat jadranski ekosustav, očuvanje mora gospodarska je i kulturna nužnost. Kako od masovnog turizma očuvati najvrjednija područja, tom se temom bavila akademska zajednica na skupu na Kornatima, gdje je na vrhuncu sezone i do 600 plovila na dan.

Otočje koje ove godine slavi 45. obljetnicu proglašenja nacionalnim parkom i prije je plijenilo pozornost gostiju.  

- Još je moj djed, dok je bio živ, primao turiste. Ali ovo sad u što se to pretvara, to je jedna stihija nastala, ustvrdila je Karmen Turčinov, kurnatarica, etnologinja i antropologinja.

Rive, plaže opsjedaju turistički brodovi, jahte...

- Čuvamo prirodu, ne ostavljamo iza sebe ništa osim koraka i ne uzimamo ništa osim uspomena, kazala je jedna gošća iz Slovačke.

No i osviješteni posjetitelji postaju prijetnja jer ih je sve više. Potiskuju autentičan način života koji je arhipelag i oblikovao, jer od uspostave Parka nije jasno što se na Kornatima štiti.    

- Znali su jasno da treba šititi i priodu, ali to je nama isto svima jasno, na koncu neko je tu prirodu čuvao i prije. Zaštitarima su se, kao glavni problem, postavili ljudi koji žive u prostoru, rekao je dr. sc. Vladimir Skračić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku Sveučilišta u Zadru.

Rješenje je zaštita prostora za čovjeka, a ne od čovjeka, te novi oblik organizacije turizma, kaže naš ugledni akademik.      

- U kružnim stupnjevanim raspoređenim gospodarskim aktivnostima, od temeljnoga fenomena prema rubovima, dokle doseže ta snaga i privlačnost zaštićenoga područja, kazao je akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a.

Turistička perjanica

A Kornati su i turistička perjanica, ne samo ovog dijela jadranske obale.    

- Nešto od toga pustoga bogatstva ili kako bi se reklo narodno od toga mrsa turističkog, mora se vratiti u ono što je taj turizam u krajnjoj liniji motiviralo, što ga je pokrenuo, dodao je Bašić.

Umjesto slobodnog sidrenja u Parku je uspostavljen sustav prihvatljiv za okoliš, a planom upravljanja nastoje očuvati i kulturni identitet.     

- Baštinu koja spaja u stvari čovjeka, rad, prirodu. To je temelj. Isto tako je u izradi uskoro i gotova krajobrazna studija za prostorni plan tako da je zaista intencija zaštititi i ljude i tradicijski porat, kazao je Šime Ježina, ravnatelj JU NP Kornati.

Jedinstveni krajobraz nastao mukotrpnim radom predaka krasi 330 kilometara suhozida, granica nekadašnjih pašnjaka, na kojima danas ovaca gotovo da i nema.