Teško je pronaći nekoga tko ne voli sarmu. To je jelo koje se jede na gotovo svim velikim obiteljskim okupljanjima – od Božića i Uskrsa, do svatova, krstitki, rođendana i kirvaja. Ipak, pronađe se i poneki izuzetak.
08.04.2025.
07:00
Autor: T.V./Znamo li što jedemo?/HRT
Teško je pronaći nekoga tko ne voli sarmu. To je jelo koje se jede na gotovo svim velikim obiteljskim okupljanjima – od Božića i Uskrsa, do svatova, krstitki, rođendana i kirvaja. Ipak, pronađe se i poneki izuzetak.
Jedno dijete priznalo je da mu sarma baš i nije najdraže jelo – ne zbog okusa, već zbog kupusa i vrste mesa. Ipak, kako se kaže – ukusi se mijenjaju, pogotovo kad je sarma pripremljena od pravog sastojka.
A ključ svega je – zelje. Riječ sarma dolazi od turskog glagola sarmak, što znači zamotati ili omotati, i upravo taj omotač – kiseli kupus – temelj je svakog dobrog tanjura sarme. Posebno se izdvaja Varaždinsko zelje, koje mnogi smatraju najboljim na svijetu.
Za razliku od zelja iz drugih krajeva, Varaždinsko zelje ima plosnatu i zbijenu glavicu, vrlo tanak list, plitak i mali kocen te karakterističnu žućkastu boju. Upravo zbog tih osobina idealno je za motanje sarme jer se list lako savija, ne puca i ne ostavlja previše otpada. I ne, to nije marketinški trik – brojne sjemenske kuće pokušale su replicirati tu savršenu kombinaciju, ali bez uspjeha.
U Hrvatskoj se kupus najviše uzgaja u okolici Varaždina, Koprivnice, Ogulina i Sinja, no upravo je Varaždinsko zelje od 2017. godine zaštićeno europskom oznakom izvornosti. Njegov značaj ne slavi se samo na tanjurima, već i na festivalu "Zeljarijada", gdje se bilježe i "sarmastični" rekordi – poput pokušaja ulaska u Guinnessovu knjigu s nevjerojatnih 262 metra duge sarme. Iako rekord službeno nije potvrđen, u srcima ljubitelja sarme – već je legendaran.
O zdravlju kupusa ne treba trošiti previše riječi – stari Rimljani vjerovali su da liječi sve, a danas znamo da je bogat vitaminom C i da povoljno djeluje na probavu i imunitet.
No poseban status ima i "rasol", tekućina u kojoj se zelje kiseli. Taj zlatni eliksir domaćini nazivaju prirodnim antibiotikom i najjačim lijekom protiv mamurluka. Kako tvrdi Marija, poljoprivrednica iz četvrte generacije koja živi za zelje, dovoljan je jedan decilitar rasola da se čovjek digne "kao novi".
Dok drugi za oporavak biraju šampanjac, ona kaže: "Šampanjac te umrtvi, a rasol te diže.”
Ovu i sve ostale epizode serijala "Znamo li što jedemo?" možete pratiti preko multimedijske usluge HRTi u čijoj videoteci se nalaze emitirana izdanja koja su se bavila burekom, hamburgerom, pašticadom, puricom s mlincima, pizzom, juhama, ćevapima, janjetinom te sarmom.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora