16:38 / 26.01.2021.

Autor: HRT

Što čitati? – Eca ili Pasternaka

Umberto Eco: 'Tri priče'

Umberto Eco: 'Tri priče'

Foto: HRT / HRT

U ovotjednoj književnoj preporuci urednica HRT-ovih radijskih i televizijskih emisija o književnosti Karolina Lisak Vidović predstavila je gotovo nepoznata djela velikih svjetskih pisaca, dapače klasika – Umberta Eca i Borisa Pasternaka:

Umberto Eco: 'Tri priče', prijevod Ana Badurina, ilustrator Eugenio Carmi, izdavač Antipod


Umberta Eca znamo kao romanopisca i filozofa, kritičara, novinara, profesora semiotike, pionira semiotike i kulturologije. Njegove ideje o semiotici, interpretaciji i estetici afirmirale su ga kao jednog od najistaknutijih akademskih mislilaca.  


No, rijetko tko zna da je on pisao i za djecu, iako kada autor takvog intelektualnog kapaciteta piše za djecu, to ustvari nikada nije samo za djecu, tako da postoje opravdane dvojbe kome su ustvari njegove 'Tri priče' namijenjene, no dojam je da ih mogu čitati i baš svi čitatelji. 


Eco jedan je od najistaknutijih pisaca 20. stoljeća. Poznatiji široj publici postao je nakon romana 'Ime ruže', a svjetsku slavu stekao je nakon popularne filmske ekranizacije toga romana sa Seanom Conneryjem u glavnoj ulozi, no njegov opus krije još mnoga zanimljiva i važna djela. Imali smo sreće u Hrvatskoj i upoznati ga jer je gostovao na sajmu knjiga u Puli.

Emberto Eco: 'Tri priče'

Emberto Eco: 'Tri priče'

Foto: HRT / HRT

Izdanje koje preporučujemo ilustrirana je zbirka tri priče: 'Bomba i general', 'Tri astronauta' i 'Patuljci s Pata'. Tematski su priče različite: od atoma unutar nuklearne bombe koji su se pobunili protiv generala, pacifističke bombe koje napuštaju bojište da bi spriječile rat, preko tri suparnička astronauta koja na Marsu susreću Marsovca sa šest ruku i podučava trojicu astronauta Amerikanca, Rusa i Kineza lekciji o toleranciji unatoč razlici, sve do cara koji šalje istraživača svemira da dovede civilizaciju na nevin i sretan mali planet.


No, iako tematski različite, poruke se dodiruju - i premda su dvije napisane prije više od pola stoljeća, i danas su itekako aktualne i poučne.  


Prve dvije priče, 'Bomba i general' i 'Tri kozmonauta', datiraju iz 1966. godine i osmišljene su kako bi mališanima prenijele ideale tih godina dubokih promjena. U hrabrim smo 1960-ima, kada mladi Umberto Eco nešto više od trideset, sjedeći na terasi u kući na plaži svog prijatelja Eugenija Carmija, ima ideju: napisati dječje priče koje govore o velikim idealima tih godina - jednakosti ljudi, pažnji prema prirodi i razoružanju nacija.


Priče su i zabavne i duhovite, no ipak nisu imale velikog uspjeha i tragovi su im se izgubili na dvadesetak godina, sve dok 1988. godine obje nisu ponovno tiskane. Umberto Eco postao je poznati autor 'Imena ruže', a bajke su se svidjele ne samo djeci, već i njihovim roditeljima, koji su sada spremni pozdraviti njihove poruke. Carmi je tada i revidirao sve ilustracije.

Umberto Eco: 'Tri priče'

Umberto Eco: 'Tri priče'

Foto: HRT / HRT

Krug se zatvara posljednjom pričom 1992. godine – 'Patuljci s Pata'. Od Eca naručila ju je 1990. jedna velika talijanska tekstilna odjevna kuća, a posvećena je temi ekologije. Suradnja između dvojice prijatelja bila je uspješan spoj Ecove inteligentne olovke i Carmijeve apstraktne, maštovite ruke. 


Od tog trenutka tri bajke postale su neiscrpna referentna točka za učenje djece poštovanju prema drugima i prema prirodi i vrijednosti mir. Knjiga je prepoznata kao primjer postmoderne bajke. Tri priče smještene su u jedan kontinuitet - pa se stoga mogu čitati kao jedna moderna bajka. 


Priče su to za djecu koje su zapravo i za odrasle, za sve uzraste, a za zahtjevnije čitatelje ta trilogija nudi i konceptualni uvod u semiotiku.

Književna preporuka

Književna preporuka

Foto: HRT / HRT

Boris Pasternak: 'Izabrane pjesme', Biblioteka Iktus


Dvojezično, rusko-hrvatsko izdanje priredila je Dubravka Dorotić Sesar, a na hrvatski prepjevali Dubravka Dorotić Sesar, Antica Menac i Radomir Venturin


Dosad hrvatski prepjevi Pasternakovih pjesmama mogli su se naći po časopisima, a 1964. godine Grigor Vitez preveo je jednu Pasternakovu zbirku poezije, a roman 'Doktor Živago' objavljen je tek 2006. u prijevodu Milana Mirića i Fikreta Cacana.


Prva je to veća zbirka Pasternakovih pjesama na hrvatskome jeziku. Sadrži 111 pjesama koje se u zrcalnoj kombinaciji izvornika i prepjeva nižu kronološki. Izabrane su pjesme iz različitih zbirki i ciklusa, koje uz pjesnikove inspiracije i motive oslikavaju i mijene u njegovu izrazu. Zbirka nam pruža nam uvid u sve faze Pasternakova pjesništva koje je iznimno misaono duboko i slojevito.  


Ruski pjesnik, prozaist i prevoditelj židovskoga podrijetla (1890.–1960.) imao je lani 130. obljetnicu rođenja i 60. smrti. Jedan je od najznačajnijih pjesnika glasovite generacije Srebrnoga doba ruske književnosti, uz Bloka, Majakovksog, Ahmatovu, Cvjetajevu i Jesenjina.


Potječe iz obrazovane umjetničke obitelji: otac slikar, majka glazbenica, odrasta u intelektualno-umjetničkom krugu - Tolstoj, Rahmanjinov i Skrjabin su bili u blizini. Studirao je filozofiju, a u poeziji prvo je blizak simbolizmu, pa futurizmu i Majakovksom, da bi nakon revolucije 1917. posve se distancirao od angažiranih pisaca i prestaje biti članom bilo kakve književne skupine. Pravi je individualac - posve samosvojna neovisna pjesnička pojava. 


Svjetsku slavu dobio je knjigom iznimno neobične sudbine – romanom 'Doktor Živago' za koji je 1958. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Pasternakova životna priča i priča o tomu romanu, njegovu pisanju, objavljivanju i sudbini je jedna od najzanimljivijih priča u povijesti svjetske književnosti. 


Tiskan je na talijanskome u Milanu 1957. godine, iduće godine i na ruskome, no u Rusiji izlazi tek 30 godina poslije. Nobelovu nagradu morao je odbiti zbog optužbe za protusovjetsko djelovanje, doživio je i javni progon, sklonio se, izolirao na imanju Peredelkino. CIA je koristila taj roman u protusovjetskoj propagandi. 


Bez obzira na sve promjene književnoga izraza Pasternakova se životna filozofija kontinuirano očituje u vječnim temama – pitanjima smisla postojanja, života i smrti, odnosima čovjeka i svijeta, čovjeka i prirode, odnosima povijesti i sadašnjosti, etike i estetike. Njegova svjetonazorska i estetska načela duboko su ukorijenjena u kršćanskom poimanju povijesti svijeta i pjesnikova mjesta u njoj. Pomiren sa svojom usamljenošću on se prepušta „križanjima kobi“ i upravo se u porazima osjeća pobjednikom jer vjeruje u ljubav i uskrsnuće. 


Gradeći svoju filozofiju umjetnosti na univerzalnim etičkim vrijednostima – istini, ljepoti i dobroti, pjesnik ni nakon najtežih životnih udaraca ne gubi svoj ontološki kršćanski optimizam. Budući da je Pasternakovo pjesništvo hrvatskim čitateljima ostalo gotovo nepoznato, ova zbirka će ispraviti tu činjenicu prikazujući puno bogatstvo njegova opusa. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!