Kako Šveđani u svojim bunkerima štite građane i podatke?

Švedska danas ima oko 64 tisuće civilnih skloništa u koja se može skloniti približno sedam milijuna ljudi. Tijekom Hladnog rata gradila je i tajne vojne objekte duboko u stijeni.

Ekipa Ispod radara, voditeljica Lidija Kožar i voditelj Josip Kovač Levantin, posjetila je Aeroseum u nekadašnjoj zrakoplovnoj bazi F9 Säve te bunker Pionen u Stockholmu, koji je dobio sasvim novu namjenu.

Baza F9 Säve

Tijekom Hladnog rata hangari u bazi F9 Säve ukopani su duboko u stijenu zbog prijetnje nuklearnim oružjem.

- Ništa ne može izdržati izravan pogodak nuklearne bombe. To bi otopilo cijelu planinu, pojasnio je Roger Eliasson, predsjednik zaklade Aeroseum.

- Ovaj hangar izgrađen je još 1955. godine, a nalazi se 25 metara pod zemljom. Nakon Hladnog rata mnoga mjesta u Švedskoj su zatvorena, zatrpavali su ih pijeskom, zavarivali vrata te odozgo nasipali zemlju. Zatekli smo ovaj prostor u stanju od prije 50 godina. Htio sam ga pretvoriti u muzej, rekao je.

Eliasson je bio zaposlen u bazi, ali nikad prije toga nije ušao u bunker.

- Samo je Kraljevsko zrakoplovstvo za to bilo ovlašteno, ja sam služio u mornarici, nisam smio ući, a sada sam šef, našalio se.

Eliasson je istaknuo i kako nisu svi dijelili njegov optimizam oko projekta.

- Deset su me godina nazivali idiotom, a sada sam osoba od kulturnog značaja. Nagrađen sam brojnim odlikovanjima. Zapravo sam ovamo došao s nekim drugim luđacima. Ušli smo i pronašli helikoptere i avion koji su ovdje uskladišteni. Nadao sam se da će ga vlada otkupiti, ali nije. Zato sam se zaputio u Gothenburg, gdje su saslušali moje ideje, na čemu sam im iznimno zahvalan, dodao je.

Izgradnja skloništa za civilno stanovništvo najbolji je pokazatelj koliko se država doista brinula za svoje stanovnike, ustvrdio je prof. dr. sc. Alexander Buczynski s Hrvatskog instituta za povijest.

- To je u Švedskoj toliko bilo naglašeno da je 70, 80 posto stanovništva moglo biti zbrinuto u skloništima. Sustav koji je tamo funkcionirao bio je potpuno različit od sustava u tadašnjoj Jugoslaviji, koji je u prvom redu mislio na to da treba spasiti politički i vojni vrh i možda nešto od civilnog stanovništva, dodao je.

Nova namjena

Usred Stockholma nalazi se bunker Pionen. Mjesto koje je nekad štitilo civile danas štiti podatke i anonimnost klijenata.

- Ovo je poput tvornice interneta. Serveri su poslagani u redove, ali ne mogu otkriti kakve podatke čuvamo, osim ako ne želim dobiti otkaz. Uglavnom, našim klijentima važni su privatnost, sigurnost i brzina, pojasnio je Markus Eriksson, voditelj marketinga i komunikacija Bahnhofa.

Ipak, ovim se oblakom ne koriste samo Šveđani nego klijenti iz cijelog svijeta.

- Ukazala se prilika nakon Hladnog rata. U Europi bunkeri više nisu bili prioritet i nisu se održavali. Mi smo to iskoristili te preuzeli ovaj prostor, rekao je.

Eriksson je naglasio i da se od izbijanja rata u Ukrajini do bunkera dolazi sve teže.

- Ako nađete nekoga tko vam ga želi prodati i vi možete kupiti bunker. Otkako je krenuo rat u Ukrajini počelo se razmišljati drugačije pa je sada teže, ali vjerojatno bi se još mogao kupiti manji bunker, rekao je.

Kako se bunker pretvara u podatovni centar?

Arhitekt Albert France-Lanord objasnio je ekipi Ispod radara kako se hladnoratovski bunker pretvara u podatkovni centar.

- Proces je izgledao ovako, prvo smo sve raščistili. Izbacili smo sve što nam nije trebalo ili je smetalo. Onda smo napravili 3D sken i time dobili detaljnu sliku bunkera. To je bilo izazovno jer u ovakvoj vrsti prostora nema ravnih linija, rekao je.

Kako je istaknuo, zatim slijedi razdoblje planiranja, tehnički dio i infrastruktura.

- Potrebni su serveri, hlađenje, ventilacija, a na kraju smo uredili i urede kako bi se moglo normalno raditi. S obzirom na to da su u špilji, potrebno im je što više svjetla. Nakon toga, sve se dodatno ojača kako se konstrukcija ne bi urušila. Ojačavamo podove, vrata i ulaze. Da bi prostor bio siguran potrebno je mnogo betona. Prostor treba izdržati nuklearne udare, moramo i na to misliti, zaključio je.

U četiri epizode serijala Ispod radara avanturisti Lidija Kožar i Josip Kovač Levantin ulaze u taj višak prošlosti. Ulaze u tunele i podzemna zapovjedništva, napuštena i prenamijenjena, gdje susreću bivše vojnike, pilote, povjesničare, kustose i ljude koji su uspješno prenamijenili armirani beton.

Od Visa i Žrnovnice do Konjica, Albanije, Švedske, Slovenije i Željave prate drugi život vojne arhitekture. Serija je snimana prema ideji Mihovila Pirnata, redatelj je Luka Tokić, a produkciju potpisuje Creative Objective za HRT.

Emisiju pratite ponedjeljkom na Prvom programu HTV-a od 21:35 ili na multimedijskoj usluzi HRTi.