Skakavci na tanjuru? Naši preci su intenzivno jeli kukce

Peta epizoda druge sezone dokumentarnog serijala "Dobra ekonomija" govorila je o budućnosti hrane. Dok dvije milijarde ljudi u svijetu jedu insekte, mi živimo paradoks na tanjuru.

Vlasnik Insektarija Aleksandar Gavrilović je rekao da su kukci dobili status nove hrane, prvenstveno kao komponenta za hranu za životinje, a nakon toga kao hrana za ljude. 

- U EU su ozakonili par vrsta insekata. Nažalost, mi imamo dozvolu za prodaju isključivo živih insekata na hrvatskom tržištu, tako da ih kupuju kao hranu za egzotične guštere i slično. Kad sam davno radio na klinici za ptice gdje su se liječile egzotične životinje, nikada nije bilo tzv. žive hrane. Nije se mogla kupiti u Hrvatskoj i ovo što bi se uvezlo, to je bilo dosta stresirano, tako da je inicijalni izazov bio proizvesti kvalitetnu hranu i kako smo krenuli, shvatili smo da to u biti ne mora biti samo hrana za životinje, već može biti hrana za ljude, objasnio je.

Idealni insekt

Tako da su krenuli u dva smjera istraživanja.

- Jedan kako napraviti idealnog insekta kao hranu za kućne ljubimce, a drugi kako napraviti idealnog insekta kao hranu za ljude, rekao je. 

EU je ovisna o uvozu proteina, pošto ga ne može sama proizvesti dovoljno. 

- Uvozimo ga u obliku soje iz Južne Amerike i kukci su se pokazali kao odlična zamjena za taj protein. Jer je jedan kilogram proteina dobiven iz kukaca, za razliku od primjerice govedine ili piletine, puno manje resursa ćemo potrošiti u obliku obradive površine, vode i energije, dodao je.

Puno manje ćemo potrošiti na kilogram proteina dobivenog iz kukaca, nego na kilogram proteina od farmskog goveda.

- Mislim da je odnos 20 kvadrata prema 200 kvadrata, rekao je Gavrilović.

Istaknuo je da to možda ne izgleda puno, ali kad to stavite na veće količine, to izgleda jako puno.

- Naši preci su intenzivno jeli kukce, naravno dok se nisu postavili na zadnje noge. Postoji dosta radova koji su pronašli razna oruđa za lov kukaca, tako da su ih jeli. Međutim, kad su počeli loviti veće životinje, puno manje vremena je trebalo za puno veću količinu proteina, pa su se odlučili nekako za malo veće životinje, rekao je. 

Pretpostavlja se trenutno da na svijetu dvije milijarde ljudi kontinuirano jede insekte kao najnormalniji dio obroka. U dijelu Azije i Afrike su dio svakodnevnog menija.

Suosnivačica i operativna direktorica tvrtke MetaBelly Irena Šoljić je rekla da su globalne inicijative što se tiče prehrane čovječanstva vrlo interesantne u zadnje vrijeme.

- Dugo se za izvor proteina smatralo da je meso najbolje i kompletno. Međutim, meso, a pogotovo industrija proizvodnje govedine, je veliki zagađivač okoliša. Puno više plodnog tla se koristi za tu industriju nego za bilo koju industriju, dodala je.

Globalna ideja u svemu tome je pokušaj smanjiti do 2030. godine globalne emisije.

- Proizvodnja kilograma soje uzima puno manje, nego proizvodnja kilograma govedine, rekla je Šoljić. 

Faktor gađenja

Naglasila je da je primjena kukaca u ljudskoj prehrani poznata.

- Kad odete na Tajland, tamo možete lijepo škorpiona na štapiću pojesti. Međutim, takve namirnice često ne budu do kraja popularne jer postoji taj mali faktor gađenja koji se događa kod ljudi i neodlučivanja da opet kupe takav proizvod, dodala je. 

Kukci jedu isključivo biljni protein. Bitna stvar je da je u proizvodnji kukaca po regulativi Europske unije zabranjen animalni protein. 

- Oni dobivaju miks pet žitarica, u taj miks se stavljaju vitamini i minerali, te se dodaje ulje. I baš je rađena za njih. Radili smo poslije istraživanja samog kukca. Ima odlična nutritivna svojstva. Jabuka im je zamjena za vodu, rekao je.

Kukci su užasni neplivači i jedna kišna kap može ubiti 500-600 malih cvrčaka.

- Tako da moramo čekati da ojačaju i onda im ponudimo vodu. Jako je zanimljivo pogledati prvi dan kad dobiju vodu. To je stampedo, opisao je Gavrilović.

"Morate ljude nekako motivirati"

Naglasio je da je kod ljudi prva reakcija da to ne žele probati, dok im ne ponude fino pripremljeno.

- Onda probaju i jako su zadovoljni. Trebat će neko vrijeme da ljudi to prihvate. Morate ga nekako motivirati, morate mu pokazati benefit ove prehrane. Ako je čovjek svjestan sebe, svoje okoline, kao prvo za zdravlje će mu biti puno bolje, za samu okolinu će mu biti puno bolje, i kad to ljudi shvate, onda lagano kreću. A kad probaju, onda tek krenu, dodao je. 

Fritule s okusom krmenadle

Mogu se modulirati okusi. Mogu se dva do tri dana prije hraniti jagodama, čokoladom i sličnim namirnicama te dobiti taj lagani okus.

- U početku smo ih hranili s hranom za piliće, pa su imali okus po pilićima. Morate znati da je to protein animalnog porijekla. Ako radite nešto slatko, ne biste trebali pretjerati s količinama jer ćete dobiti mesni okus. Mi smo sa studentima radili fritule koje su imale okus krmenadle, tako da prvi pokušaj nije uspio. Na kraju smo shvatili da moramo smanjiti količinu, rekao je. 

Mljeveni cvrčak kao brašno

Istaknuo je da su probali raditi s raznim proizvođačima, ali nije uvijek uspjelo.

- Kad spomenete kukce, nitko ne želi svoju firmu izložiti tome da se čuje da su radili s kukcima, tako da većinom su nas odbijali. Možete od njih raditi tjesteninu, možete raditi sve u pekarskoj industriji s dodatkom brašna od cvrčka. To nije brašno, to je mljeveni cvrčak koji podsjeća izgledom na brašno, pa se zove brašno. Od slanog, pa do slatkog, rekao je.

U videoteci multimedijske platforme HRTi dostupne su emitirane epizode nove, druge sezone dokumentarnog serijala Dobra ekonomija, kao i svi nastavci prve sezone.