Više od milijun Hrvata jednom tjedno baca hranu, najviše mladi

Broj Hrvata koji bacaju hranu smanjen je za 14 posto u odnosu na 2023. no, hranu i dalje baca više od 60 posto građana koji time pridonose globalnom zagrijavanju. Više od milijun baca hranu barem jednom tjedno, a najviše mladi koji su ujedno i najzabrinutiji zbog klimatskih promjena.

Rezultati su to istraživanja agencije Improve Research & Analytics za drugi Dukatov projekt "Hrana se ne baca", prvi je proveden 2023.

Istraživanje je rađeno kako bi se saznali stavovi građana o bacanju hrane kao i njihova informiranost o tome kako bacanje hrane utječe na klimatske promjene. Rađeno je putem online ankete na 600 ispitanika, a riječ je o reprezentativnom uzorku odrasle populacije u dobi od 16 do 65 godina.

Staklenički plinovi

Procjenjuje se da je bacanje hrane odgovorno za 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova.

- Taj podatak pokazuje i koliku ulogu imaju građani, rečeno je na panel - raspravi "Kad bacanje hrane postane klimatski problem - i kako ga zaustaviti. Kada hrana završi na odlagalištu, njezinim truljenjem u anaerobnim uvjetima stvaraju se staklenički plinovi od kojih je posebno opasan metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava atmosferu od CO2.

- Bacanjem se tako ne gube samo hrana i resursi uloženi u njezinu proizvodnju kao što su voda, energija, zemljište, ljudski rad i dr., već se izravno ubrzava globalno zatopljenje koje dovodi do klimatskih promjena i ekstrema kojima sve češće svjedočimo, istaknuto je na panelu.

Najviše hranu bacaju mladi u dobi od 15 do 29 godina, riječ je o tzv. generaciji Z, dok građani u dobi od 45 do 65 godina, tzv. generacija X, najmanje baca hranu.

 Iako su mladi, njih dvije trećine, zabrinuti za klimatske promjene, čak 71 posto mladih kaže da baca hranu, a svaki drugi to čini redovito.

- Generacija Z još uvijek živi na tuđem budžetu i tek počinju osvještavati kako njihov način života utječe na financije. Mislim da će se s vremenom osvijestiti pa će početi primjećivati kako bacanje hrane utječe na sve ove aspekte, kazala je meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar.

Kuhana hrana, kruh, voće, povrće...

Istraživanje je pokazalo da se više hrane baca u Zagrebu i okolici te općenito u većim gradovima kao i u kućanstvima s četiri i više članova, osobito u onima s više djece.

Najčešće se bacaju ostaci od kuhane odnosno pripremljene hrane - 63 posto, kruh i peciva 43 posto, voće 26 posto i povrće 22 posto. Mliječnih proizvoda baca se 12 posto, što je 11 posto manje u odnosu na 2023.

Dominantni razlozi bacanja hrane u tipičnom hrvatskom kućanstvu, osim prevelike količine pripremljene hrane je i prevelika kupovina hrane koja se potom baca.

Građani bacanje hrane najčešće percipiraju kao etički problem, baca se hrana dok ljudi u svijetu gladuju te kao financijski gubitak, a samo 5 posto građana percipira bacanje hrane kao ekološki problem.

Rezultati istraživanja ukazuju da je 74 posto građana svjesno klimatskih promjena i utjecaja ljudskih aktivnosti na njih. Ipak, samo 39 posto građana zna objasniti utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene.

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić kazao je da je problem kako se zbrinjava biootpad.

- Čak 45 posto tog otpada završava u miješanom komunalnom otpadu, umjesto u biootpadu. Meni je to frapantno. Tu trebamo napraviti iskorak bolje odvajati otpad i razvijati sustave gospodarenja, kazao je Duplić.

Dodao je da je važno odvojeno sakupljanje biootpada na kućnom pragu i da pokazatelji uspješnosti ovise kako su to uredile pojedine jedinice lokalne samouprave.

- Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo je devet banaka hrane, imamo stotinjak donatora i oko 50 tisuća korisnika. Hoću reći da i u Hrvatskoj postoji potreba za hranom, a ne samo u siromašnim zemljama svijeta, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

Dodao je da ako se pametno upravlja hranom, utječemo i na tržište i na cijene.

Sustavna edukacija

Naveo je da se znatna količina kruha u Hrvatskoj baci, a da bi bio proizveden utrošeni su novac, rad i energija, otisak na okoliš. Isto vrijedi i za mlijeko i druge proizvode.

- Svijest je danas puno bolja nego prije deset godina, ali sve počinje od pojedinca od toga koliko tko baci hrane kod kuće, poručio je Tušek.

- Klimatska kriza je već u zoni između žutog i crvenog alarma. Globalno se čini premalo, dok Hrvatska trpi posljedice poput suša i rasta razine mora. Rješenja moraju biti sustavna: od obrazovanja i regulacije do proizvodnje hrane i energije, jer je energetika u središtu klimatskih promjena. Što dulje odgađamo odlučno djelovanje, to će rješenja biti teža i skuplja, rekao je atmosferski fizičar Branko Grisogono.

Bacanje hrane značajno doprinosi stvaranju stakleničkih plinova i klimatskim promjenama. Istovremeno, smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih, najjednostavnijih i najjeftinijih načina za smanjenje emisija s konkretnim i mjerljivim učinkom na okoliš.

- Ohrabruje nas podatak da osvještavanje građana daje rezultate: bacanje mlijeka i mliječnih proizvoda smanjeno je za čak 11 postotnih poena u odnosu na 2023. godinu, što nas čini posebno zadovoljnima, kazao je direktor Dukata Zoran Ković.

Mazzocco Drvar je zaključila da je nužna sustavna edukacija građana, osobito mlađih generacija, kako bi shvatili da otpad od hrane proizvodi više emisija štetnih plinova od primjerice zračnog i pomorskog transporta.